Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Oporezivanje alkohola jedno je od najisplativijih javnozdravstvenih rješenja za prevenciju nezaraznih bolesti, ali je i dalje nedovoljno iskorišteno. Čak i umjereno povećanje poreza može smanjiti konzumaciju alkohola, spasiti živote i istovremeno povećati javne prihode. Europska regija SZO i dalje ima najvišu konzumaciju alkohola po glavi stanovnika na svijetu, a alkohol je postao znatno pristupačniji, osobito u EU. U nekim zemljama EU danas se može kupiti i do 76% više vina za istu razinu prihoda, dok vino ostaje najmanje oporezovano alkoholno piće.
Niže cijene alkohola posebno utječu na rizične skupine poput mladih i osoba koje piju prekomjerno. Uz bolji nadzor i modernizaciju sustava praćenja, države mogu istovremeno smanjiti ilegalno tržište i iskoristiti dodatne porezne prihode za ulaganja u zdravstvo i socijalne usluge.
U svojim dokumentima, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje sljedeće mjere:
Povećanje trošarina na alkoholna pića kako bi se smanjila njihova pristupačnost i potrošnja.
Porezna struktura prema količini alkohola - oporezivanje bi trebalo odražavati količinu čistog alkohola u piću, jer su štetni učinci proporcionalni konzumiranoj količini.
Mjere protiv prekomjernog pijenja, uključujući minimalne cijene, dodatne poreze na jaka pića i politike koje nisu vezane uz cijenu, poput probira, kratkih intervencija i ograničenja dostupnosti.
Usklađivanje trošarina i minimalnih cijena s inflacijom i dohotkom, kako bi se dugoročno održala učinkovitost porezne politike.
Regionalna i međusektorska suradnja, s ciljem usklađivanja politika i borbe protiv prekogranične prodaje alkohola.
Jačanje sustava praćenja kako bi kreatori politika raspolagali pouzdanim podacima i mogli donositi informirane odluke.