Obilježen Svjetski dan vitiliga

Riječ je o kroničnom, autoimunom stanju u kojem imunološki sustav greškom uništava melanocite - stanice odgovorne za proizvodnju melanina, pigmenta koji koži daje boju.

Definirane bijele mrlje posljedično se najčešće pojavljuju na licu, šakama, laktovima, koljenima, oko očiju i usana, ali mogu zahvatiti bilo koji dio tijela.

Vitiligo nije zarazan i ne predstavlja prijetnju fizičkom zdravlju, no snažno utječe na psihološko i društveno funkcioniranje oboljelih.

Promjene na koži, osobito ako su na licu ili rukama, mogu izazvati osjećaj srama, nelagodu, anksioznost i depresiju.

Oko 90% pacijenata je doživjelo stigmu zbog vitiliga.

Bolest se obično razvija prije 30. godine života, ali može se javiti u bilo kojoj dobi, sa sličnom učestalošću kod oba spola.

Vitiligo je najčešći poremećaj hipopigmentacije s procijenjenom prevalencijom od 0,5-2 % u svijetu.

U Europi se prevalencija procjenjuje na 1%.

Osim disregulacije imunološkog sustava, pojavi vitiliga doprinose genetska predispozicija, stres, hormonske promjene, izloženost određenim kemikalijama te mehaničke ozljede kože.