Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Svjetsko izvješće o drogama 2025. ukazuje na to da nova era globalne nestabilnosti dodatno pogoršava društvene, ekonomske i sigurnosne izazove povezane s problemom droga.
Organizirane kriminalne skupine sve se uspješnije prilagođavaju krizama, iskorištavaju ranjive populacije i proširuju tržišta, dok je uporaba droga dosegnula povijesno visoke razine.
U 2023. godini drogu (isključujući alkohol i duhan) je konzumiralo 316 milijuna ljudi, odnosno 6% globalne populacije u dobi između 15 i 64 godine.
Najraširenija droga ostaje kanabis (244 milijuna konzumenata), zatim opioidi (61 milijun), amfetamini (30,7 milijuna), kokain (25 milijuna) i ecstasy (21 milijun).
Izvješće upozorava da bi migracije izazvane sukobima, siromaštvom i nesigurnošću mogle dodatno povećati ove brojke.
Tržište kokaina nastavlja ubrzano rasti.
U 2023. zabilježena je rekordna ilegalna proizvodnja od 3.708 tona, što je porast od gotovo 34% u odnosu na prethodnu godinu.
Zapljene kokaina dosegle su 2.275 tona, a broj korisnika narastao je na 25 milijuna.
Krijumčari sve više ciljaju tržišta u Aziji i Africi, dok se nasilje i sukobi povezani s trgovinom kokainom šire i na Europu, uključujući povećani utjecaj kriminalnih skupina s Balkana.
Tržište sintetskih droga i dalje raste zbog niskih troškova i manjeg rizika od otkrivanja.
Dominiraju stimulansi tipa amfetamina (ATS), poput metamfetamina i amfetamina (uključujući "captagon").
U 2023. godini zabilježena je rekordna količina zapljena ATS-a, koji sada čine gotovo polovicu svih zapljena sintetskih droga.
Unatoč političkim promjenama u Siriji i otkrivanju proizvodnih postrojenja, captagon se i dalje u velikim količinama krijumčari, osobito prema državama Arapskog poluotoka.
Procjenjuje se da nezakonita trgovina drogama godišnje generira stotine milijardi dolara.
Kriminalne mreže stalno razvijaju nove načine za prikrivanje i distribuciju droga, često koristeći naprednu tehnologiju.
Iako su otporne, moguće ih je razbiti uz bolju analizu struktura, ključnih aktera i točaka ranjivosti, kao i kroz ulaganja u tehnologiju i obuku policijskih i pravosudnih institucija.
Poremećaji povezani s uporabom droga predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem.
U 2021. godini zabilježeno je gotovo pola milijuna smrti povezanih s drogama te gubitak 28 milijuna zdravih godina života zbog invaliditeta i prerane smrtnosti.
U 2023. godini samo je 1 od 12 osoba s poremećajem uporabe droga primila neki oblik liječenja.
Pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama temeljenim na dokazima ključan je za ublažavanje posljedica.
Uzgoj, proizvodnja i krijumčarenje droga, kao i mjere koje se poduzimaju protiv njih, značajno utječu na okoliš, osobito u Europi.
Deforestacija, onečišćenje tla, vode i zraka te otpad iz ilegalnih laboratorija predstavljaju sve veći ekološki problem.
Broj razotkrivenih tajnih laboratorija porastao je između 2013. i 2023., no ekološke posljedice često ostaju zanemarene pri oblikovanju politika prema drogama.