Svjetski dan hepatitisa, 28.7.

Virusni hepatitis već desetljećima predstavlja značajnu globalnu javnozdravstvenu prijetnju.

Procjenjuje se da je samo u 2022. godini hepatitis uzrokovao oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva, od čega se većina odnosi na hepatitis B (1,1 milijun) i hepatitis C (244.000).

Unatoč postavljenom cilju zaustavljanja epidemije hepatitisa u sklopu UN-ovih Ciljeva održivog razvoja (SDG 2030) do 2030. godine, na svjetskoj razini nisu postignuti značajni pomaci u smanjenju broja novozaraženih i umrlih osoba.

Svakodnevno u svijetu oboli oko 8000 ljudi, a umire 3500 od neprepoznatog hepatitisa i razvijenih posljedica ove bolesti (brojčano usporedivo s posljedicama smrti od tuberkuloze).
Hepatitisi su ujedno i najčešći uzrok raka jetre u svijetu.

Globalna pokrivenost dijagnostikom i liječenjem i dalje je izrazito niska.

Do kraja 2022. godine, samo je 13% osoba s kroničnim hepatitisom B dijagnosticirano, a manje od 3% započelo s antivirusnom terapijom.

Kod hepatitisa C, tek 36% je dijagnosticirano, a 20% je započelo liječenje.

Slogan WHO-a se ove godine odnosi na prevladavanje prepreka u svim područjima borbe protiv hepatitisa, uključujući financijske, društvene i strukturne barijere, te snažnim zagovaranjem savladavanja najvećih prepreka - nedostupnog i nedovoljnog testiranja i pravovremenog liječenja.

Uz testiranje i liječenje, stigma koja se veže za ključne populacije pogođene virusnim hepatitisima još uvijek je jedna od vodećih prepreka.

Hepatitisi u velikom broju slučajeva izazivaju kronični oblik bolesti koji bude prepoznat tek po nastanku teških komplikacija jetrene bolesti (ciroza ili rak jetre) kada se očekuju i značajno slabiji ishodi liječenja.

Pravovremeno prepoznavanje bolesti ključno je za prevenciju širenja bolesti i bolje rezultate liječenja.