Hepatitisi u Hrvatskoj

Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2%-0,7% opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5%-0,9% protutijela na hepatitis C.

Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od oko 30% do 65% prema podacima različitih istraživanja prevalencije protutijela na hepatitis C kod osoba koje injektiraju droge u Republici Hrvatskoj.

Prema procjenama matematičkog modeliranja iz epidemioloških podataka u Hrvatskoj je 2019. bilo oko 24.300 osoba koje imaju kronični hepatitis C.

Na temelju prijava zaraznih bolesti u registar zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje oko 40 oboljelih od hepatitisa B i 90 oboljelih od hepatitisa C, a prema spolu među prijavama obje bolesti nešto je više muškaraca.

Višegodišnje smanjenje slučajeva hepatitisa B povezujemo s uvođenjem cijepljenja protiv hepatitisa B u Program obaveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj 1999. godine, tada za svu djecu u 6. razredu osnovnih škola.

S obzirom na godinu uvođenja obveznog cijepljenja, danas, prema dobi, većina oboljelih od hepatitisa B su osobe od 40 godina i starije.

Većina oboljelih od hepatitisa C imaju 30 godina i više.

Prema spolu, nešto više oboljelih su muškarci.

Broj zaprimljenih prijava hepatitisa B i C u sustavu prijavljivanja zaraznih bolesti pokazuje trend pada, no valja naglasiti da taj broj ne pokazuje broj stvarno oboljelih od tih bolesti.
Hepatitis B i C su bolesti koje najčešće dugo vremena nakon infekcije ne pokazuju vidljive ili izražene simptome, pa dio inficiranih osoba nije dijagnosticiran.

Prema putu prijenosa, među prijavama oboljelih od hepatitisa B za koje je ispunjen taj podatak, najčešće su bili navedeni prijenos medicinskim postupcima u zdravstvenim ustanovama, kućni kontakt s oboljelim od kroničnog hepatitisa B i spolni put prijenosa.

Među prijavama oboljelih od hepatitisa C kao najčešći put prijenosa bili su navedeni prijenos putem injektiranja droga, spolni kontakt i kućni kontakt s oboljelim od kroničnog hepatitisa C.

U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B cijepi sva dojenčad, kada s navršenih dva mjeseca dobivaju prvu od tri doze cjepiva.

Protiv hepatitisa C, unazad 10-ak godina, široko je dostupna terapija koja pruža visok postotak izliječenja.

Ipak, danas najveću prepreku eliminaciji hepatitisa čine neprovedene preventivne mjere cijepljenja, kao i neprepoznate i netestirane osobe u povećanom riziku od zaraze, te, posljedično tome, kasnim početkom i lošim ishodom liječenja.

Cijepni obuhvati su proteklih godina u Hrvatskoj ispod zacrtanih ciljeva WHO-a od 95% te iznose prosječno 90%, sa značajnim varijacijama po županijama.