Istraživanje o učestalosti stresa i burnouta u Hrvatskoj

Čak 61% zaposlenih navodi da često osjeća stres, kod trećine ispitanika (31%) je stalno prisutan, dok svega 8% zaposlenih ističe da ga rijetko doživljava.

Stresu su najviše izloženi radnici mlađi od 25 godina, među kojima 73% navodi da često osjećaju stres.

U skupinama od 26 do 30 godina taj udio iznosi 61%, dok se kod onih u dobi od 31 do 40 i 41 do 50 godina zadržava na 63%.

Najmanje ga prijavljuju radnici stariji od 58 godina (58%).

63% muškaraca i 62% žena navodi da često doživljava stres na radnom mjestu.

U usporedbi s istim istraživanjem iz 2022. godine, ovogodišnji rezultati pokazuju porast razine stresa na radnim mjestima.

Prije tri godine 55% radnika je izjavilo da često osjeća stres, 28% da je on prisutan neprestano, dok je 12% zaposlenih tada reklo da stres doživljava rijetko.

Kod većine zaposlenih koji osjećaju stres na radnom mjestu, on se najčešće manifestira kroz gubitak motivacije i osjećaj iscrpljenosti, što navodi čak 82% ispitanika.

Više od polovice radnika (52%) priznaje da stres dovodi do pada koncentracije i smanjene produktivnosti, dok 38% zaposlenih zbog njega osjeća nezadovoljstvo u svim aspektima posla.

Trećina (32%) postaje ravnodušna prema odlascima na posao i obavljanju radnih zadataka, a kod gotovo četvrtine (24%) stres dovodi i do narušavanja odnosa s kolegama.

Posljedice se ne zaustavljaju na radnom mjestu već postaju vidljive i u privatnoj sferi.

Čak 85% ispitanika kući se vraća iscrpljeno, bez energije za aktivnosti izvan posla, a 60% priznaje da odustaju od hobija i slobodnih aktivnosti.

Gotovo polovica (46%) zbog stresa ima poteškoće sa spavanjem.

Čak 78% ispitanika priznaje da su barem jednom prošli kroz fazu potpune fizičke, emocionalne i mentalne iscrpljenosti uzrokovane dugotrajnim stresom i preopterećenjem na poslu.
Unatoč tome, polovica zaposlenih (51%) nikada ne uzima bolovanje, slobodne dane ili godišnji odmor zbog stresa ili iscrpljenosti, 32% to čini rijetko, dok se samo 15% odlučuje na takav korak nekoliko puta godišnje.

Kada je riječ o konkretnim izvorima stresa, na vrhu ljestvice nalazi se prevelika količina zadataka koju treba obaviti (60%), odmah zatim nedostatak podrške nadređenih (48%).

Za gotovo polovicu zaposlenih (47%) stres proizlazi iz samog radnog okruženja i odnosa s kolegama.

Neravnoteža između privatnog i poslovnog života muči 36% ispitanika, a rad vikendom predstavlja izazov za 24% njih.

Trećina zaposlenih ističe i problem nedostatnih resursa te neadekvatnih uvjeta rada, što dodatno pojačava svakodnevni pritisak.

Gotovo polovica zaposlenih (49%) olakšanje pronalazi u razgovoru s prijateljima ili članovima obitelji, dok petina (19%) poseže za redovitom tjelovježbom.

Slobodne dane zbog stresa uzima 13% ispitanika, a isti udio (13%) odlučuje se potražiti stručnu pomoć terapeuta ili savjetnika.

Žene su sklonije otvoreno razgovarati o stresu (54% prema 37% muškaraca), ali i potražiti profesionalnu podršku (13% naspram 8%).

Na pitanje kako bi se razina stresa u radnim okolinama mogla smanjiti, ispitanici najčešće ističu pravilniju raspodjelu radnih zadataka (61%).

Polovica vjeruje da bi poboljšanje uvjeta rada i bolja komunikacija s nadređenima (50%) značajno pomogli, dok 37% rješenje vidi u češćem korištenju godišnjeg odmora, kao i ulaganju u mentalno zdravlje zaposlenika.

Istraživanje je obuhvatilo više od 1.000 ispitanika, od kojih su 79% žene, a 21% muškarci.

Najzastupljenija dobna skupina bila je od 41 do 50 godina (41%), dok je 30% ispitanika imalo između 31 i 40 godina, a 21% starijih od 51 godine.

Gotovo polovica ispitanika (48%) ima srednju stručnu spremu, 16% višu, dok 34% posjeduje visoku stručnu spremu.

Većina ispitanika (76%) zaposlena je u privatnom sektoru.