Svjetski dan prevencije suicida, 10. rujna

Inicijativu za obilježavanje pokrenulo je Međunarodno udruženje za prevenciju suicida (engl. International Association for Suicide Prevention - IASP) uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) još 2003. godine.

Svake godine preko 700.000 osoba odluči oduzeti si život.

Na svaki izvršeni čin, dodaje se još 20 pokušaja izvršavanja samoubojstva.

Cilj Svjetskog dana prevencije samoubojstava jest usmjeravanje pozornosti na problem samoubojstava, smanjenje stigme i podizanje svijesti o mogućnosti prevencije, odnosno sprječavanja samoubojstava.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi četiri glavne skupine čimbenika koji povećavaju rizik od suicidalnosti:
-individualni čimbenici uključuju genetsko nasljeđe, psihičke poremećaje, prethodni pokušaj suicida, osjećaj beznađa, kronične bolesti, gubitak posla i zloupotrebu alkohola
-socijalni čimbenici obuhvaćaju osjećaj izolacije, usamljenost, manjak socijalne podrške te konflikte i gubitke u bliskim odnosima
-čimbenici zajednice uključuju traumatična iskustva poput prirodnih katastrofa, ratova, migracija, diskriminacije i nasilja
-čimbenici društva i zdravstvenog sustava odnose se na nedostupnost adekvatne zdravstvene skrbi, stigmu psihičkih teškoća, lakoću pristupa sredstvima za suicid te neodgovorno medijsko izvještavanje

WHO ističe sljedeće korake kao ključne za prevenciju suicida:
-razvoj socio-emocionalnih vještina kod adolescenata
-rano prepoznavanje, procjenu, upravljanje i praćenje osoba pogođenih suicidalnim ponašanjem
-ograničavanje pristupa sredstvima za samoubojstvo (npr. pesticidima, vatrenom oružju, određenim lijekovima)
-suradnja s medijima radi odgovornog izvještavanja o samoubojstvima

Za ozbiljno rješavanje problema samoubojstava potreban je sustavan i multidisciplinaran pristup.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana prevencije samoubojstava, "Mijenjajmo narativ o samoubojstvu", poziva da se prepozna koliko je važno razbiti kulturu šutnje i ukloniti stigmu koja se veže uz psihičke teškoće i suicid.

Kako bi se narativ zaista promijenio, nužno je da se mentalno zdravlje postavi kao prioritet u svim društvenim sektorima.

Samo kroz zajednički napor svih: od države, politike do stručnjaka mentalnog zdravlja, civilnog društva i medija, može se stvoriti društvo koje ne samo da razumije, već i aktivno podržava one koji se suočavaju sa psihičkim teškoćama.