Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u prometnim je nesrećama u Hrvatskoj 2024. godine smrtno stradalo 13 djece u dobi 0-17 godina, a ozlijeđeno je 1.447 djece. Posljednjih dvadeset godina bilježi se trend smanjenja smrtnosti djece od prometnih nesreća.
Djeca su posebno ranjiva skupina sudionika u prometu. Zbog nižeg rasta i ograničenog vidnog polja nemaju istu preglednost prometa kao odrasli, a i teže su vidljivi ostalim sudionicima prometa. Kognitivni čimbenici također igraju ulogu, pa je tako djeci teže procijeniti situaciju u prometu, udaljenost i brzinu automobila, kao i odrediti odakle dolazi pojedini zvuk. Zaigranost i impulzivnost karakteristična za djecu dovodi do naglih i nepredvidivih reakcija koje mogu dovesti do stradavanja u prometu.
S početkom školske godine veliki dio djece uključuje se svakodnevno u promet u svojstvu pješaka, putnika ili vozača te je važno podsjetiti se na najvažnije mjere sigurnosti u prometu.
Prije petnaestak godina djeca su najviše stradavala kao pješaci, a danas najviše stradavaju kao putnici u vozilima. U ovom slučaju posebno veliku odgovornost snose odrasli vozači, najčešće roditelji.
Izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 92/14) djeca do 150 cm visine trebaju biti smještena u posebnoj sigurnosnoj sjedalici ili postolju pričvršćenom posebnim kopčama ili pojasom, pri čemu su iznimka djeca visine 135-150 cm koja se smiju prevoziti tako da su pravilno vezana sigurnosnim pojasom za odrasle osobe, ali samo na stražnjem sjedalu. U usporedbi s korištenjem samo sigurnosnog pojasa za odrasle, korištenje sjedalice smanjuje rizik od težih ozljeda prilikom prometnih nesreća za 59% u djece dobi 4 - 7 godina.
Vozač motornog vozila ne smije prevoziti dijete smješteno u sigurnosnoj sjedalici okrenutoj suprotno od smjera vožnje na putničkom sjedalu zaštićenom prednjim zračnim jastukom, ako zračni jastuk nije deaktiviran, čak i u slučajevima kada se zračni jastuk automatski isključuje.
Rizični čimbenici za prometne nesreće ovisno o dobi
0-12 mjeseci
Mala djeca dojenačke dobi sudjeluju u prometu većinom kao putnici u vozilima ili dok ih nose ili voze u dječjim kolicima odrasle osobe. Rizik od ozljeda u prometu je povećan za dojenčad u vozilima kada se ne koriste uopće ili koriste neodgovarajuće dječje sjedalice. Međutim, kada se odgovarajuće dječje sjedalice pravilno koriste, rizik od ozljeda je značajno smanjen - usporedivo s razinom zaštite koju pravilno stavljeni sigurnosni pojasevi pružaju odraslima.
1-4 godine
Djeca ove dobi još uvijek su većinom ovisna o odraslima za kretanje u prometu. Rizik od prometnih nesreća u ovoj dobnoj skupini također je relativno nizak iz istih razloga kao za bebe do godinu dana. Nepravilna upotreba autosjedalica povećava rizik od ozljeda u slučaju prometne nesreće. Djeca ove dobi sve više sudjeluju u prometu u svojstvu pješaka, te je potreban stalni nadzor i briga roditelja i skrbnika.
5-9 godina
Djeca u ovoj dobi postaju samostalnija i počinju češće sama ići u školu ili se igrati vani. Njihova sposobnost procjene brzine i udaljenosti vozila nije u potpunosti razvijena, što ih čini ranjivima kao pješake. Mogu biti ranjivi i kao putnici u motornim vozilima. Kako postaju samostalni vozači bicikala i dječjih romobila, ranjivi su i kao vozači.
10-14 godina
Adolescenti su pod povećanim rizikom kako postaju samostalni korisnici cesta, uključujući bicikliste, motocikliste i mlade vozače. Bihevioralni faktori povezani s njihovom dobi imaju ulogu u ponašanju u prometu. Skloni su rizičnim ponašanjima poput prebrze vožnje i nenošenja kaciga ili sigurnosnih pojaseva.
Rizik od stradavanja u prometnih nesrećama je najviši u odnosu na mlađe dobne skupine. Adolescenti u ovoj dobnoj skupini sudjeluju u prometnim nesrećama kao ranjivi korisnici cesta - pješaci, biciklisti ili kao putnici u motornim vozilima.
Djeci do 14 godina je zabranjena vožnja električnim romobilom, a stariju treba upoznati s pravilima sigurne vožnje uključujući nošenje kacige.
 Kvaliteta spolnog života jedan je od najvažnijih segmenata kvalitete života muškarca.
	Kvaliteta spolnog života jedan je od najvažnijih segmenata kvalitete života muškarca.
	
 Poremećeno mokrenje često vezuje uz sebe i poremećaje kontinencije te seksualnih funkcija.
	Poremećeno mokrenje često vezuje uz sebe i poremećaje kontinencije te seksualnih funkcija.