Nova cijepljenja za školsku djecu

Ova promjena uvodi se ponajprije zbog nedavne epidemije hripavca, ističu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

Pokazalo se kako imunost stečena cijepljenjem protiv hripavca s vremenom slabi te su potrebna docjepljivanja u školskoj dobi.

Posljednjih godina se u Europskoj uniji bilježi porast slučajeva difterije, pa se docjepljivanjem protiv tih bolesti štiti djecu i protiv tetanusa u slučaju ozljeda.

U obveznom Programu cijepljenja u Hrvatskoj cijepi se protiv jedanaest bolesti: tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, infekcija uzrokovanih Haemofilusom influenzae tipa b (HiB), hepatitisa B, ospica, zaušnjaka, rubela i pneumokokne bolesti.

Protiv nekih bolesti cijepi se u više navrata kako bi se postigao potreban imunološki odgovor odnosno, nastala dovoljna količina protutijela koja pružaju zaštitu od određene bolesti.

Program cijepljenja donosi se za trogodišnje razdoblje uz Provedbene programe za svaku godinu zasebno, te se ovisno o epidemiološkoj situaciji i drugim čimbenicima povremeno mijenja kako bi osigurali što bolju zaštitu cijepljenjem.

Krajem prošle godine donesen je novi Trogodišnji program cijepljenja za razdoblje 2025.-2027. godine prema kojem se uvode dva dodatna docjepljivanja protiv difterije, tetanusa i hripavca za školsku dob.

Cjepiva iz Programa obveznog cijepljenja su obvezna i besplatna za sve kojima su namijenjena.

Za svako cjepivo postoje apsolutne (trajne) i relativne (privremene) kontraindikacije te se prije svakog cijepljenja utvrđuje postojanje takvih kontraindikacija, a to utvrđuje liječnik koji cijepi,

Ako postoje privremene kontraindikacije, primjerice poput povišene tjelesne temperature ili neke druge akutne bolesti, liječnik koji ih utvrdi određuje mjesto i vrijeme naknadnog cijepljenja, a ako postoje trajne kontraindikacije poput preosjetljivost na sastojke cjepiva, teške nepoželjne reakcije na prethodnu dozu cjepiva, liječnik je o tome dužan izdati potvrdu.

Procijepljenost cjepivima iz obveznog cijepljenja posljednjih godina uglavnom stagnira i nešto je niža od optimalnih za postizanje kolektivnog imuniteta.

Obuhvati na razinama županije variraju ovisno o cjepivu, no nešto su niži na jugu a viši na sjeveru Hrvatske.

Nastavi li se negativan trend, ponovno bi nam mogle prijetiti epidemije bolesti protiv kojih se cijepi.

Sudeći prema kretanju postignutih obuhvata posljednjih godina čini se da je udio osoba koji odbijaju ili odgađaju cijepljenje svoje djece prema Kalendaru cijepljenja otprilike jednak.