Porast broja dugotrajnih bolovanja

To je za 10,7% više bolovanja koja idu na teret HZZO-a u odnosu na isto razdoblje lani.

Prosječni mjesečni trošak naknada plaća za vrijeme privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a iznosi 20 milijuna eura, a u cijeloj prošloj godini je izdvojeno više od 220 milijuna eura.

Najdulje trajanje privremene nesposobnosti za rad u zadnjih 10 godina iznosilo je 5.431 dan, a radilo se o psihijatrijskoj dijagnozi.

Najčešći uzroci dugotrajnih bolovanja mentalni su poremećaji i poremećaji ponašanja, onkološke bolesti te bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva.

HZZO dodaje kako u slučaju da zdravstveno stanje osiguranika nakon liječenja i rehabilitacije ne omogućuje povratak na posao, obiteljski liječnik mora obraditi pacijenta za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti.

To je obavezno i u slučaju kada privremena nesposobnost traje neprekidno 12 mjeseci zbog iste dijagnoze.

Dokumentacija se prosljeđuje Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, a potom Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, koji je dužan donijeti mišljenje o radnoj sposobnosti u roku od 60 dana.

Izmjenama zakona koje su stupile na snagu 1. kolovoza povećan je najniži mjesečni iznos HZZO-ove naknade za vrijeme bolovanja sa 110 na 353 eura, a najveći mjesečni iznos s 565 na 995 eura.