Lani 79 umrlih od mijelodisplastičnog sindroma

Mijelodisplastični sindrom (MDS) karakterizira poremećaj u funkciji koštane srži, koja ne proizvodi dovoljan broj zdravih krvnih stanica.

MDS se može pojaviti u različitim oblicima - neki su blagi i mogu dugo ostati neprepoznati, dok su drugi ozbiljniji i mogu znatno narušiti kvalitetu života oboljelih.

Prema podacima Izvješća o umrlim osobama u 2024. godini od mijelodisplastičnog sindroma umrlo je ukupno 79 osoba od kojih je 45 muškaraca i 34 žena, dok se prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo godišnje u Hrvatskoj registrira oko 150 novih slučajeva.

Znakovi i simptomi MDS-a
Anemija
Anemija je smanjenje broja zdravih crvenih krvnih stanica. Crvene krvne stanice prenose kisik po cijelom tijelu. Anemija može uzrokovati sljedeće simptome:
umor
vrtoglavicu
slabost
kratkoću daha tijekom uobičajenih fizičkih aktivnosti
glavobolju
ubrzan ili nepravilan rad srca
blijedu kožu.

Neutropenija
Neutropenija je smanjenje broja neutrofila, vrste bijelih krvnih stanica. Bijele krvne stanice pomažu tijelu u borbi protiv infekcija. Neutropenija može uzrokovati sljedeće simptome:
česte infekcije ili infekcije koje ne prolaze
povišenu tjelesnu temperaturu (vrućicu)

Trombocitopenija
Trombocitopenija je smanjenje broja zdravih krvnih pločica (trombocita). Trombociti pomažu u zaustavljanju krvarenja i sudjeluju u zacjeljivanju rana. Trombocitopenija može uzrokovati sljedeće simptome:
lako nastajanje modrica
dugotrajno krvarenje čak i kod manjih posjekotina
sitne crvene točkice na koži (petehije)
česta i/ili obilna krvarenja iz nosa
krvarenje desni

Iako u većini slučajeva nije jasno što uzrokuje genetske promjene koje dovode do MDS-a, postoje neki poznati čimbenici rizika poput: dobi, spola (muškarci imaju veću vjerojatnost da će razviti MDS od žena), genetskih poremećaja, obiteljske predispozicije, prethodno liječenje raka, pušenja, izloženosti benzenu.

Hrvatska udruga leukemija i limfoma (HULL) navodi kako se mijelodisplastični sindrom (MDS) najčešće javlja u starijoj životnoj dobi - većina oboljelih ima više od 60 godina, a prosječna dob dijagnoze je 77 godina.

Izbor najboljeg načina liječenja MDS-a ovisi o njegovoj vrsti, stupnju rizika i općem zdravstvenom stanju bolesnika.

Mogućnosti liječenja uključuju:
potporno liječenje
intenzivno liječenje citostaticima i presađivanjem krvotvornih matičnih stanica
nove terapijske mogućnosti: manje intenzivno liječenje citostaticima