Obilježen Hrvatski dan hipertenzije

Povišen krvni tlak u Hrvatskoj zauzima prvo mjesto kao uzrok smrti i izgubljenih godina zdravog života.

Slijede pušenje, loša prehrana, povišeni šećer, pretilost i visoki kolesterol, no svi oni zajedno ne odnose toliko života koliko sama arterijska hipertenzija, pokazuje posljednje izvješće o opterećenju bolestima (Global Burden of Disease).

Rezultati nacionalne studije EHUH-2 pokazuju da prevalencija arterijske hipertenzije u Hrvatskoj iznosi 51,7%, što znači da više od 1,6 milijuna građana ima povišen krvni tlak.

To je porast od gotovo 15% u odnosu na prvu EHUH studiju provedenu prije petnaest godina.

810.000 osoba s hipertenzijom uopće se ne liječi, a dodatnih 390.000 koje uzimaju terapiju i dalje imaju nekontrolirane vrijednosti tlaka.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2024. godinu, hipertenzivna bolest nalazi se na drugom mjestu među uzrocima smrti u Hrvatskoj, odmah iza ishemijske bolesti srca.

Te je godine od hipertenzije umrla 5.321 osoba (10,4% ukupnih smrti), što je porast u odnosu na 2023., kada ih je bilo 4.891 (9,5%).

Treći uzrok smrti su cerebrovaskularne bolesti, koje su također izravna posljedica neliječene hipertenzije.

Od hipertenzivne bolesti umire više od 11% žena, a od karcinoma dojke oko 2%.

Podaci Eurostata pokazuju kako Hrvatska ima najveću prevalenciju arterijske hipertenzije među osobama starijima od 15 godina u Europskoj uniji.