Svjetski dan šećerne bolesti, 14.11.

Međunarodna federacija za dijabetes (engl. International Diabetes Federation (IDF) i Svjetska zdravstvena organizacija za ciklus 2024.-2026. nastavljaju s naglaskom na "Dijabetes i dobrobit" (Diabetes and Well-being).

Specifični fokus za 2025. godinu je "Dijabetes i dobrobit na radnom mjestu" sa sloganom "Saznajte više i učinite više za oboljele od dijabetesa na radnom mjestu" (Know more and do more for diabetes at work).

Prema posljednjim službenim podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću (CroDiab), u Hrvatskoj je evidentirano blizu 400.000 osoba kojima je dijagnosticirana šećerna bolest.

Na temelju epidemioloških procjena upozorava se da u Hrvatskoj vrijedi "pravilo 60 %".

To znači da tek nešto više od polovice oboljelih uopće ima postavljenu dijagnozu.

Kada se uračunaju i ti nedijagnosticirani slučajevi, stvaran broj ljudi koji žive s dijabetesom u Hrvatskoj procjenjuje se na više od 600.000.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, šećerna bolest je u Hrvatskoj četvrti vodeći uzrok smrti.

Glavni je uzročnik srčanih i moždanih udara, zatajenja bubrega (što dovodi do potrebe liječenja dijalizom), sljepoće kod radno aktivnog stanovništva i netraumatskih amputacija donjih udova.

Dijabetes tipa 1: Obično se dijagnosticira u djetinjstvu ili mlađoj odrasloj dobi. To je autoimuna bolest u kojoj tijelo uništava stanice gušterače koje proizvode inzulin. Oboljeli moraju uzimati inzulin doživotno. Ovaj tip dijabetesa ne može se spriječiti.

Dijabetes tipa 2: Čini više od 90% svih slučajeva u Hrvatskoj. Ovdje tijelo ili ne proizvodi dovoljno inzulina ili ga ne može učinkovito koristiti (inzulinska rezistencija). Iako geni igraju ulogu, tip 2 je izrazito povezan s debljinom, nezdravom prehranom i tjelesnom neaktivnošću.

Gestacijski dijabetes: Javlja se u trudnoći i obično nestaje nakon poroda, ali značajno povećava rizik i majci i djetetu da kasnije u životu razviju tip 2.

Dok za tip 1 prevencija nije moguća, kod tipa 2 priča je potpuno drugačija. Procjene stručnjaka govore da se do 70% slučajeva dijabetesa tipa 2 može spriječiti ili barem odgoditi usvajanjem zdravijih životnih navika.

Ne govorimo o ekstremnim odricanjima, već o održivim promjenama:
Uravnotežena prehrana: Manje prerađene hrane, šećera i nezdravih masnoća, a više vlakana, povrća i cjelovitih žitarica.
Tjelesna aktivnost: Minimalno 30 minuta brzog hodanja većinu dana u tjednu.
Održavanje zdrave težine: Gubitak od samo 5-10% tjelesne težine može drastično smanjiti rizik.

Prevencija također uključuje rano otkrivanje. Prečesto se simptomi, koji uključuju pojačano žeđanje, učestalo mokrenje, stalni umor i zamagljen vid, ignoriraju ili pripisuju stresu. Redoviti pregledi i provjera šećera u krvi ključni su za pravovremeno dijagnosticiranje bolesti.

Simptomi hipoglikemije (niskog šećera u krvi) se obično pojavljuju brzo i mogu uključivati:

Drhtavica i osjećaj nemira
Znojenje (često hladan znoj)
Jaka glad
Ubrzan rad srca (lupanje srca)
Vrtoglavica ili omaglica
Blijeda koža
Zbunjenost ili poteškoće s koncentracijom
Promjene raspoloženja (nervoza, tjeskoba)
Zamagljen vid

Ako sumnjate na hipoglikemiju, odmah provjerite razinu šećera u krvi ako je moguće.

Ako nije, tretirajte simptome kao da se radi o hipoglikemiji (konzumirajte sok, glukozne tablete, med).