Obilježen Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti

Prvi Svjetski dan KOPB-a održan je 2002. godine.

Organizator obilježavanja je Globalna inicijativa za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (GOLD) u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima i udrugama pacijenata s KOPB-om diljem svijeta.

Ovogodišnja tema "Teško dišete? Kratkoća daha može biti znak KOPB-a." (engl. "Short of Breath, Think COPD."), upozorava na to da je KOPB među vodećim uzrocima smrti u svijetu, ali je i dalje često neprepoznata i pogrešno dijagnosticirana bolest, zbog čega mnogi oboljeli ne dobivaju odgovarajuće liječenje.

U Hrvatskoj su u 2024. godini kronične bolesti donjega dišnog sustava bile 8. vodeći uzrok smrti, s preko 1.700 umrlih osoba.

KOPB najčešće nastaje zbog dugotrajnog aktivnog ili pasivnog pušenja, a prvi se simptomi obično javljaju kod pušača starijih od 40 godina.

Bolest može biti uzrokovana i izlaganjem štetnim plinovima, prašini, kemikalijama ili zagađenom zraku, uz moguću genetsku sklonost i preosjetljivost dišnih puteva.

Simptomi se obično javljaju tek kad je plućna funkcija već smanjena.

Oni mogu biti:
-otežano disanje kod kretanja i vježbanja niskog intenziteta
-kašalj koji se najčešće javlja ujutro
-osjećaj stezanja u prsima

Kako bolest napreduje mogu se javiti:
-otežano disanje kod pričanja i u mirovanju
-mršavljenje
-plavi prsti ili usne (rezultat manjka kisika u tijelu)
-ubrzani puls
-anksioznost
-osteoporoza
-natečeni zglobovi i stopala

Tijek bolesti obilježen je razdobljima pogoršanja koja narušavaju funkciju pluća i kvalitetu života.

Iako počinje u plućima, s vremenom može zahvatiti i druge organe.

Osobe s KOPB-om imaju i veći rizik za druge zdravstvene probleme, među kojima su:
-infekcija pluća, poput gripe ili upale pluća
-rak pluća
-srčane bolesti
-slabost mišića i krhke kosti
-depresija i anksioznost

KOPB se dijagnosticira spirometrijom - jednostavnim i bezbolnim testom funkcije pluća.

Bolest se ne može potpuno izliječiti, ali se različitim terapijama mogu ublažiti simptomi, smanjiti pogoršanja i poboljšati kvaliteta života.

Najbolja prevencija je nepušenje i izbjegavanje duhanskog dima.

Važno je i smanjiti izloženost onečišćenju zraka i štetnim tvarima te biti tjelesno aktivan.