Ljubičasti studeni

S obzirom na alarmantne trendove, ministrica je istaknula kako su preventivni pregledi i rano otkrivanje ključni u borbi protiv ove teške bolesti.

Rak gušterače jedan je od najsmrtonosnijih oblika raka te ima najnižu stopu preživljenja među svim vrstama raka u Europi.

U Hrvatskoj godišnje oboli oko 850 ljudi, a prošle je godine od ove bolesti preminulo 795 osoba, što ga svrstava među četiri najsmrtonosnija sijela raka u zemlji.

U Europskoj uniji od raka gušterače godišnje premine više od 132.000 građana.

Hrvatsko gastroenterološko društvo ove je godine pokrenulo inicijativu "Ljubičasti studeni - Mjesec borbe protiv raka gušterače", kojom se Hrvatska pridružuje europskim državama u nastojanju da se poveća svijest javnosti i struke o specifičnostima ove bolesti.

Odaziv građana na nacionalne preventivne pregdlede od oko 75% ohrabrujući je, no nalazi su zabrinjavajući: trećina pregledanih ima prekomjernu tjelesnu masu, trećina puši, a trećina prekomjerno konzumira alkohol.

Uz to, kod 19% pregledanih utvrđen je poremećaj glikemije, a kod 6% i novootkrivena šećerna bolest.

"Pušenje, konzumacija alkohola, šećerna bolest i prekomjerna tjelesna težina jedni su od ključnih rizičnih čimbenika za rak gušterače", istaknula je ministrica.

Stručnjaci upozoravaju da unatoč napretku medicine, još uvijek ne postoji dovoljno učinkovita metoda liječenja raka gušterače, čija incidencija kontinuirano raste.

Zbog toga je naglasak na pravodobnom prepoznavanju bolesti i multidisciplinarnom pristupu.

Voditelj Registra za rak HZJZ-a Mario Šekerija istaknuo je da petogodišnje relativno preživljenje iznosi tek 7,8% te da su prognoze izrazito nepovoljne.

Predsjednica Hrvatskog gastroenterološkog društva Ivana Mikolašević upozorila je da se rak gušterače sve češće dijagnosticira i u 40-im godinama života, ponajprije zbog njegova tihog kliničkog tijeka.

Gastroenterolog Goran Poropat objasnio je da se bolest često otkriva slučajno tijekom obrade drugih tegoba, dok je kirurg Darko Kučan naglasio da je operabilno tek 15 do 20% bolesnika.

"Kirurgija je ključna i jedina potencijalno kurativna metoda, no zbog biološke agresivnosti tumora nužan je multidisciplinarni pristup", rekao je.

Ukupna stopa recidiva nakon operacije kreće se između 50 i 80%.

Predstojnik onkologije KBC Zagreb Stjepko Pleština istaknuo je da se u većine oboljelih primjenjuje kemoterapija, dok je onkologinja Jasna Marušić naglasila važnost suvremenih metoda zračenja, poput stereotaksijske radioterapije (SBRT).

Dodala je da je palijativna skrb sve dostupnija, ali i dalje nejednako raspoređena.

Predsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić upozorio je da, za razliku od nekih drugih sijela raka, kod raka gušterače u posljednja dva desetljeća gotovo da nema značajnijeg napretka.

"Kada rak gušterače uzrokuje žutilo kože, najčešće je već kasno. No simptomi poput venske tromboze, novonastale šećerne bolesti ili uporne boli u leđima također mogu upućivati na malignu bolest i ne smiju se zanemariti", poručio je.