HZJZ: Ne postoji povezanost cijepljenja s autizmom

Stajalište medicinske struke, odnosno stručni konsenzus, temelji se na dostupnim dokazima koja pružaju znanstvena i stručna istraživanja. Ako dodatna, dobro dizajnirana istraživanja osiguraju dokaze koji upućuju na drukčiji zaključak, stajalište medicinske struke se može promijeniti.

Po svemu što do sada znamo, cjepiva ne uzrokuju autizam. Pogrešno uvjerenje da ga uzrokuju proizašlo je iz široko diskreditiranog istraživanja objavljenog 1998. godine. To je istraživanje sugeriralo povezanost između cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MMR) i autizma. Međutim, studija se temeljila na vrlo malom uzorku (12 djece), nije imala odgovarajuće znanstvene kontrole te je sadržavala krivotvorene podatke. Časopis The Lancet ju je povukao, a glavni autor je izgubio liječničku licencu.

Od tada su mnoge opsežne studije, provedene na stotinama tisuća djece diljem svijeta, temeljito ispitale tu tvrdnju i nisu pronašle nikakvu povezanost između cjepiva i autizma.

Unatoč svim prikupljenim dokazima, povučena studija i javna kontroverza koju je izazvala i danas se koriste za širenje dezinformacija i pogrešnih tvrdnji o MMR cjepivu i cijepljenju općenito.

Dezinformacije nisu novi fenomen, ali se putem interneta i društvenih mreža šire mnogo brže i šire nego prije. To je osobito zabrinjavajuće kada je riječ o cjepivima, jer pad stope cijepljenja povećava izbijanja bolesti koje se mogu spriječiti, poput ospica, čime se ugrožavaju ranjive skupine stanovništva.
Cjepiva su jedan od najučinkovitijih alata u javnom zdravstvu - spašavaju milijune života i štite zajednice od ozbiljnih infekcija.

Unatoč snažnom znanstvenom konsenzusu, lažni narativ o tome da cjepiva uzrokuju autizam i dalje kruži zbog dezinformacija i pogrešnih informacija, straha, povećane polarizacije i nepovjerenja. Vrijeme pojave simptoma autizma, koje se često poklapa s rasporedom cijepljenja u djetinjstvu, koristi se za stvaranje lažnog dojma uzročnosti. No to što se dvije stvari dogode u isto vrijeme ne znači da je jedna uzrok druge. Rigorozne studije dosljedno pokazuju da ne postoji povezanost između cjepiva i autizma.

Nedavni podaci pokazuju rast broja dijagnoza autizma kod djece, osobito u zemljama s visokim dohotkom. Stručnjaci navode da je taj porast posljedica veće osviještenosti, boljih dijagnostičkih postupaka i šire definicije dijagnostičkih kriterija, te da to ne znači nužno stvarni porast učestalosti autizma.

Poremećaj iz spektra autizma (ASD) složeno je neurorazvojno stanje. Desetljeća istraživanja uzroka autizma pokazuju da genetska predispozicija ima važnu ulogu u njegovu razvoju. Drugi čimbenici, kao što su starija dob roditelja i infekcije tijekom trudnoće, također su povezani s povećanim rizikom od autizma. Ne postoji jedan jedini uzrok autizma.

Do sada prikupljeni podaci ne pokazuju uzročno-posljedičnu vezu između cjepiva i autizma.