Demencija

Demencija i prehrana

Objavljeno 21.07.2021.
Prim. dr. sc. Mirna Sisek Šprem, dr. med., specijalist psihijatar
Demencija je klinički sindrom uzrokovan bolešću mozga, obično kroničnog ili progresivnog tijeka, u kojem postoji višestruko oštećenje viših kortikalnih funkcija, uključujući pamćenje, mišljenje, orijentaciju, shvaćanje, računanje, sposobnost učenja, jezika i rasuđivanja.
Demencija i prehrana

Utjecaj demencije na kvalitetu života

Demencija značajno smanjuje kvalitetu života bolesnika te u konačnici dovodi do teškog invaliditeta i smrti.

Kognitivna su oštećenja obično praćena otežanom kontrolom emocija, socijalnog ponašanja ili motivacije. Demencija uzrokuje znatan pad u intelektualnom funkcioniranju te narušava svakodnevne životne aktivnosti kao što su obavljanje osobne higijene, uzimanje hrane, odijevanje. Sve ovo značajno smanjuje kvalitetu života bolesnika te u konačnici dovodi do teškog invaliditeta i smrti. 

Procjenjuje se da u Hrvatskoj preko 87.000 ljudi boluje od nekog oblika demencije, a očekuje se da će taj broj, kao i u ostalim zemljama, rasti. Može se reći da broj bolesnika s demencijom danas doseže proporcije epidemije, zbog čega demencija predstavlja vodeći javnozdravstveni problem i realitet je brojnih starijih osoba, njihovih obitelji i čitavog društva.

Alzheimerova bolest

Među čimbenike rizika, također se ubrajaju trauma glave, zlouporaba alkohola i drugih psihoaktivnih tvari, niži stupanj edukacije i niže socio-ekonomsko stanje.

Najčešći uzrok demencije je Alzheimerova bolest (AB) koja čini otprilike polovicu slučajeva demencije, a cerebrovaskularna bolest kombinirana s promjenama tipičnim za AB, dodatno uzrokuje oko 15 % slučajeva demencije. Glavni rizični čimbenik za razvoj AB je starija životna dob. U obiteljima u kojima netko boluje od AB rizik razvoja bolesti je višestruko povećan, što je osim genetskog, posljedica i sličnih okolišnih čimbenika i stila života, te njihove kombinacije. 

Rizični čimbenici za cerebrovaskularne bolesti su hipertenzija, šećerna bolest, pušenje, debljina i hiperlipidemija, a oni su ujedno i rizični čimbenici za Alzheimerovu bolest. Među čimbenike rizika, također se ubrajaju trauma glave, zlouporaba alkohola i drugih psihoaktivnih tvari, niži stupanj edukacije i niže socio-ekonomsko stanje. 

Budući da se radi o kroničnoj bolesti koja traje i do deset godina, koja značajno utječe na život ne samo bolesnika nego i njegove obitelji, uz činjenicu da lijek za ovu bolest ne postoji (za sada tek lijekovi koji mogu usporiti tijek bolesti) postaje jasno koliko je važno preventivno djelovanje. Potrebno je djelovati na što je moguće više rizičnih čimbenika pojave i progresije demencije. 

Epidemiološke studije upućuju na to da bi zdravi način života mogao biti povezan sa smanjenim rizikom od obolijevanja od demencije što podrazumijeva zdravu prehranu, fizičku, mentalnu i socijalnu aktivnost, vježbe koje stimuliraju moždanu aktivnost (ples, sviranje, učenje stranih jezika) i održavanje higijene sna.

Prehrana u prevenciji demencije

Može li konzumiranje određenih namirnica ili pridržavanje dijeta pomoći u prevenciji demencije ili usporiti njen tijek? 

Mnoge studije sugeriraju da hrana koju konzumiramo može imati utjecaj na starenje mozga tako što ima pozitivan učinak na biološke mehanizme (protuupalni ili antioksidativni učinak) koji bi mogli biti u podlozi AB. Moguće je da dijeta djeluje i indirektno na AB tako što smanjuje rizične čimbenike AB kao što su dijabetes, debljina ili srčane bolesti. 

Istraživanja sugeriraju da mediteranska prehrana ili njoj slične dijete mogu smanjiti rizik od AB ili usporiti kognitivno propadanje. Također, istraživanja potvrđuju da ovakva vrsta prehrane ima povoljan učinak na kardiovaskularne bolesti, pa time i na moždanu funkciju i smanjenje rizika za demenciju.

Mediteranska prehrana naglašava važnost većeg konzumiranja voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, ribe i morskih plodova te nezasićenih masnih kiselina tj. maslinovog ulja, a preporuča manje konzumiranje crvenog mesa, jaja i slatkiša.

Prehrane MIND i DASH

Varijanta ovakve prehrane je MIND-dijeta (engl. Mediterranean-DASH Intervention for Neurodegenerative Delay), koja uz mediteransku uključuje DASH-dijetu (engl. Dietary Approaches to Stop Hypertension). DASH-prehrana temelji se na niskom unosu zasićenih masnih kiselina i natrija, a potiče unos voća, povrća i mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti, pa time utječe na smanjenje krvnoga tlaka i posredno demencije. 

MIND-prehrana potiče na povećan unos namirnica biljnog podrijetla i smanjen unos namirnica životinjskog podrijetla. Preporuča se koristiti namirnice iz tzv. "zdravih grupa":

  • zeleno lisnato povrće (kelj, blitva, špinat, salata), najmanje šest puta tjedno
  • korjenasto i ostalo povrće (s naglaskom na neškrobno), najmanje jednom dnevno
  • orašaste plodove (bademi, lješnjaci, orasi), najmanje pet puta tjedno
  • grahorice (mahunarke), triput tjedno
  • cjelovite žitarice, triput tjedno
  • perad, dvaput tjedno
  • riba, jednom tjedno
  • bobičasto voće (jagode, borovnice, maline, kupine), najmanje dvaput tjedno
  • maslinovo ulje
  • vino (1 dL crnog vina), dnevno

S druge strane, treba izbjegavati nezdrave namirnice i nezdravu pripremu hrane (prženje). Stoga preporuke za MIND-dijetu kažu da se maslac i margarin ograniče na najviše jednu žlicu na dan, sir i pržena hrana smije se konzumirati manje od jednom tjedno, crveno meso ne više od triput tjedno, a pekarski proizvodi i slatkiši (kolači, sladoled) ne više od pet komada tjedno.

Mehanizam pozitivnog učinka prehrane

MIND-dijeta ima pozitivan učinak na moždane stanice tako što smanjuje oksidativni stres (smanjuje nakupljanje slobodnih radikala) i smiruje upalne procese u organizmu. Antioksidanti iz bobičastog voća, vitamin E iz maslinovog ulja, zelenog lisnatog povrća i orašastih plodova pogoduju zdravlju mozga i štite ga od oksidativnog stresa. Dodatno, omega-3-masne kiseline (riba, plodovi mora, riblje ulje) poznate su po svojoj sposobnosti da smanje upalne procese u mozgu, koji su povezani s polaganim slabljenjem moždanih funkcija.  

Ideja o Alzheimerovoj bolesti kao metaboličkoj bolesti koja utječe na mozak, vodila je znanstvenike u različitim smjerovima. Tako su osim mediteranske prehrane i njezinih varijacija, promatrane i druge vrste prehrane, kao i pojedinačne namirnice i hranjivi sastojci. Na primjer, ketogena prehrana je dijeta s malo masnoća i ugljikohidrata koja potiče proizvodnju ketona, s pozitivnim učinkom na moždane stanice. Studije pokazuju da ova dijeta može na različite načine utjecati na crijevne bakterije kod ljudi sa i bez kognitivnih oštećenja, a mogla bi moždanim stanicama pomoći da bolje koriste energiju, poboljšavajući tako njihovo funkcioniranje.

Uloga vitamina i minerala u prevenciji demencije

Prije dodavanja vitamina ili minerala treba o tome razgovarati s liječnikom kako bi se spriječile potencijalne interakcije s drugim lijekovima ili neželjeni učinak na druga zdravstvena stanja.

Demencija se može dovesti i u vezu sa slabijim nutritivnim statusom te manjkom određenih vitamina (B12, folna kiselina, vitamin D) pa je u tom slučaju nužna njihova nadoknada. U slučaju normalnih vrijednosti vitamina i minerala u organizmu, preporuke za njihovo konzumiranje su različite. U svakom slučaju, prije dodavanja vitamina ili minerala trebalo bi o tome prvo razgovarati s liječnikom kako bi se spriječile potencijalne interakcije s drugim lijekovima ili neželjeni učinak na druga zdravstvena stanja. U literaturi se navode vitamini i minerali koji potencijalno mogu biti povezani s kognitivnim funkcijama. 

Vitamini B-skupine: pokazalo se da visoke razine vitamina B-skupine (folna kiselina, vitamin B6, B9 i B12), mogu smanjiti razinu homocisteina u krvi i tako pružiti zaštitu moždanim stanicama. 

Vitamin D: rezultati mnogih istraživanja ukazuju da je vitamin D bitan za normalno kognitivno funkcioniranje. Dodavanje ovog vitamina može povoljno djelovati na zdravlje jer je neophodan za koštani, imunološki i kardiovaskularni sustav. Glavnina vitamina D stvara se u koži pod utjecajem sunčevog zračenja, a njegov unos putem hrane u prosjeku je vrlo malen. Najbogatiji prirodni izvor vitamina D3 u hrani su ribe (srdela, tuna, losos), žumanjak jajeta, kvasac. 

Vitamini C i E: istraživanja pokazuju da osobe koje koriste prehranu bogatu vitaminima C i E imaju do 25 % manji rizik od razvoja AB. Uz to, razina vitamina E i C često je niska kod osoba s demencijom. Namirnice koje su dobar izvor vitamina E uključuju suncokretovo ulje, neke vrste zelenog lisnatog povrća te bademe i lješnjake. Pozitivan utjecaj vitamina E temelji se na njegovom antioksidativnom učinku i posljedičnoj prevenciji degeneracije moždanih stanica. 

Silicij: kod uvođenja preventivne prehrane za demenciju, preporuka je u prehranu uvesti hranu koja sadrži silicij. Naime, istraživanja su pokazala da silicij sprječava apsorpciju aluminija kojeg možemo unositi putem hrane. Izvor silicija je mineralna voda (koja ga sadrži), zatim kelj, zelena salata (puterica), crveni luk, raštika i smeđe alge. 

Selen je esencijalni mikronutrijent za koji je poznato kako pruža zaštitu od oštećenja stanica izazvanih reaktivnim vrstama kisika.  

Cink je neophodan za pravilno funkcioniranje imunološkog sustava, zaštitu stanica od oksidativnog stresa te ima važnu ulogu u funkciji mozga. Nedostatak cinka čest je kod starijih osoba. 

Bakar je od velike važnosti u kontroli razine radikala kisika, dok je cink izravno uključen u antioksidativno djelovanje i procese detoksikacije. Stoga se koncentracije cinka i bakra u serumu mogu smatrati markerima oksidativnog stresa. 

Narušena homeostaza esencijalnih minerala može imati značajan učinak na funkciju sinapse, indukciju oksidativnog stresa i upalne procese pa time doprinosi razvoju AB.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(4)
5.0 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.