Demencija

Kako odgoditi razvoj demencije?

Objavljeno 21.09.2022.
Jasna Badžak, dr. med., specijalist neurolog
Demencija je klinički sindrom obilježen stečenim gubitkom kognitivnih i emotivnih sposobnosti koji je prisutan u tolikoj mjeri da ometa svakodnevnu aktivnost oboljelog i značajno smanjuje njegovu kvalitetu života. Kako kognitivno i funkcionalno propadanje s godinama dovodi do smrtnog ishoda, ključno je poznavati načine kako odgoditi, tj. usporiti razvoj demencije.
Kako odgoditi razvoj demencije?

Što je demencija i koliko je učestala?

Danas je poznato više od 50 bolesti koje mogu uzrokovati demenciju, iako je većina demencija je uzrokovana nekom od neurodegenerativnih bolesti.

Pojam demencija ne uključuje specifičan uzrok ni patološki proces. Danas je poznato više od 50 bolesti koje mogu uzrokovati demenciju, iako većina demencija je uzrokovana nekom od neurodegenerativnih bolesti, a najčešći uzrok demencije širom svijeta je Alzheimerova bolest koja je "krivac" za oko 70 posto demencija. Učestalost demencija raste s godinama života, a dvostruko je češća u žena. Procjenjuje se da oko 5 posto 65-godišnjaka pati od nekog oblika demencije, a daljnjim starenjem rizik od razvoja demencije se udvostručuje svakih 5 godina života. Tako se računa da oko 40 posto 80-godišnjaka boluje od demencije.

Kako stanovništvo širom svijeta stari, a očekivani životni vijek se kontinuirano produžuje, nije teško zaključiti da demencije već sada, a u budućnosti će to biti i više, predstavljaju veliki javno zdravstveni problem. Prema nekim procjenama u Hrvatskoj trenutno imamo oko 95 tisuća osoba oboljelih od demencije. Uzevši u obzir činjenicu da je još uvijek nedovoljno poznata etiologija većine demencija i da je sva dostupna medikamentozna terapija samo simptomatska, dodatno se nameće važnost što ranijeg otkrivanja bolesti, liječenja potencijalno reverzibilnih uzroka demencije te odgode (ili barem usporavanja) napredovanja bolesti.

Kada posumnjati na demenciju?

Simptomi i znakovi koji upućuju na razvoj demencije javljaju se postupno i progrediraju od blažih ka težima te zahtijevaju liječničku intervenciju.

Normalno starenje je obilježeno fiziološkim padom određenih fizičkih i kognitivnih sposobnosti, javlja se kod većine ljudi nakon pedesete godina života te ne utječe na normalno funkcioniranje (npr. zaboravljanje imena ili zametanje ključeva ili naočala). U okviru normalnog starenja na fizičkom planu možemo očekivati da je osoba psihomotorno usporenija, ima pad vidne i slušne sposobnosti, umanjen osjet vibracije, uže zjenice, smanjen obujam mišića, blagu lordozu, kao i limitirane kretnje u vratu i leđima. Na kognitivnom planu se normalno uočavaju poteškoće usmjeravanja pažnje i učenja novih informacija, blaži pad verbalne fluentnosti i usporeno vrijeme reakcije. Bitno je naglasiti da su kod normalnog starenja očuvane stalna pažnja kao i neposredna, odgođena i proceduralna memorija.

Simptomi i znakovi koji bi mogli upućivati na razvoj demencije javljaju se postupno i progrediraju od blažih ka težima te zahtijevaju liječničku intervenciju. Posljednjih godina su epidemiološke studije pokazale da je Alzheimerova bolest multifaktorijalna bolest s nekoliko modificirajućih faktora rizika. To su faktori rizika koji se javljaju već u srednjoj životnoj dobi i na njih je moguće utjecati, a radi se o povišenom krvnog tlaku, šećernoj bolesti, pretilosti, tjelesnoj neaktivnosti, pušenju, konzumaciji alkohola te depresiji.

Klinička prezentacija demencije

Među kognitivne simptome demencije spadaju otežana koncentracija, smetnje pamćenja (zaboravljivost), učestalo ponavljanje istih pitanja, teškoće u izražavanju, zametanje predmeta svakodnevne upotrebe, otežano snalaženje u prostoru, nemogućnost izvođenja uobičajenih radnji (kao što je odijevanje), akalkulija, usporenost, neprepoznavanje bliskih osoba, gubitak društvene procjene (nekritičnost), smanjenje mentalne fleksibilnosti, gubitak apstraktnog razmišljanja, kao i dezorijentiranost u vremenu.

Među poremećaje ponašanja koji se također mogu javiti spadaju socijalna izolacija, suicidalne ideje, deperesija, paranoja, poremećaj ciklusa spavanja, promjene raspoloženja i anksioznost, optuživanja, agitacija, lutanja, socijalno i seksualno neprihvatljivo ponašanje, deluzije, agresija i halucinacije.

Poteškoće u izvođenju aktivnosti iz svakodnevnog života koje se javljaju jesu propuštanje zakazanih sastanaka, poteškoće pri telefoniranju, poteškoće pri pripremanju obroka, nemogućnost samostalnog putovanja, poteškoće u korištenju kućanskih aparata, pronalaženja stvari i biranja odjeće, poteškoće ili nemogućnost samostalnog odijevanja i uređivanja, prestanak bavljenja hobijima, zapostavljanje higijene (iznošenje smeća, čišćenje stola, osobna higijena), prestanak i nemogućnost samostalnog šetanja, kao i nemogućnost samostalnog hranjenja.

Liječenje demencije

Potrebno je skinuti stigmu s demencije kao bolesti te omogućiti bolesnicima što dulje samostalno funkcioniranje.

Dijagnoza demencije ima iznimno velik utjecaj kako na oboljele osobe, tako možda još i više na njihove obitelji i skrbnike. Organizirana savjetovališta za obitelji i skrbnike kao i efektivan holistički pristup njezi i palijativnoj skrbi od vitalnog su značenja za poboljšanje kvalitete života u uznapredovaloj i terminalnoj fazi bolesti. Međutim, upravo zato što se radi o još uvijek ne izlječivoj bolesti, potrebno je naglasiti važnost njenog što ranijeg otkrivanja i liječenja dostupnom simptomatskom medikamentoznom terapijom koja može ublažiti postojeće tegobe. Ovisno o kliničkoj slici i fazi same bolesti liječnik će preporučiti donepezil, memantin ili njihovu kombinaciju, ili rivastigmin, a po potrebi se u terapiju mogu uvesti i antidepresivi, antipsihotici ili druga simptomatska terapija.

Glavni cilj u liječenju demencija je postizanje što bolje kvalitete života, što današnja tradicionalna medicina često nije u stanju pružiti. Potrebno je skinuti stigmu sa same bolesti i omogućiti bolesnicima što dulje samostalno funkcioniranje, te samim time odgoditi napredovanje bolesti. U tom cilju se i oboljeli i skrbnici potiču na uključenje u društvena zbivanja kao što su svečanosti, ples, predavanja. Pokušaj održavanja "normalnog" života što je duže moguće u okviru vlastitog doma podiže kvalitetu života i odgađa napredovanje bolesti. U ovom segmentu je bitno educirati njegovatelja da se ne ponaša prema oboljelom "kao prema djetetu", već da ga uključuje i potiče u svakodnevnom obavljanju rutinskih radnji, da ga pitanjima i usmjeravanjima potiče u donošenju jednostavnijih odluka, što se pokazalo osobito efikasno u početnim fazama demencije.

Povećanje kognitivne rezerve kroz kognitivnu aktivnost

Neke studije su pokazale da visoka razina kognitivne aktivnosti povećava kognitivnu rezervu, omogućuje oboljelima da se bolje nose s patologijom same bolesti i tako minimiziraju simptomatologiju. Oboljele treba poticati na čitanje, računanje, igranje društvenih igara (memorijske kartice, kartanje, šah), rješavanje križaljki, sudoku. Poticanje osoba s demencijom i njihovih njegovatelja na korištenje tehnologija kao što su igraće konzole i tableti mogu poboljšati socijalne vještine, mentalnu stimulaciju i fizičku aktivnost. Ova tehnologija se pokazala vrlo korisnom u razvoju i stjecanju novih vještina i znanja, gdje osobe s demencijom kroz igre kao što su npr. kuglanje, igre ravnoteže ili "Google Earth" usluga na uzbudljiv i zabavan način potiču svoje fizičke sposobnosti, ali i odgađaju napredovanje bolesti.

Zaključak

Zaključno možemo reći da se prevenciji i liječenju demencije treba pristupiti vrlo rano, počevši najkasnije od srednje životne dobi, prakticiranjem zdravih životnih navika, redovite tjelesne aktivnosti, održavanja normalne tjelesne mase i zdravom mediteranskom prehranom, održavanjem aktivnog društvenog života, različitim kognitivnim vježbama, izbjegavanjem sredstava ovisnosti, redovitim spavanjem te ranim otkrivanjem i liječenjem faktora rizika kao što su kardiovaskularne bolesti, a vezano uz njih onda i cerebrovaskularne bolesti.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(2)
5.0 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.