Osamdeset posto oboljelih od osteoporoze su žene starije dobi, a najčešći i najznačajniji uzrok zbog kojeg se ova bolest javlja je postmenopauzalni prestanak lučenja ženskog spolnog hormona, estrogena. Koštani sustav je stalno izložen jako velikim opterećenjima. Kako bi to sve mogao izdržati, tijekom života se mora često pregrađivati i obnavljati. Tu zadaću izvršavaju osteoblasti i osteoklasti, stanice koje razgrađuju stare i oštećene dijelove kosti i izgrađuju novu kost. Taj proces preoblikovanja kostiju je uvjetovan interakcijom hormona i mehaničkih podražaja i upravo je njihova ravnoteža bitna za normalno funkcioniranje kosti. Kod djece se cijeli koštani sustav zamjeni za oko pet godina, dok odraslima za taj proces treba duplo više vremena. Opterećenje ima jako bitnu ulogu u brzini pregradnje kostiju. Tako sportaši koji mišičnim radom jače opterećuju svoj skeletni sustav stalno izazivaju podražaj na kosti i tako potiču njihovu pregradnju. Zbog toga je tjelesna aktivnost jedan od glavnih i najučinkovitijih načina prevencije osteoporoze. U reproduktivno doba kada imaju normalnu količinu estrogena u krvi, žene su zaštićene od propadanja koštane mase. To se drastično mijenja nakon menopauze i naglog pada koncentracije estrogena. Tada počinje postupno i neizbježno smanjivanje koštane mase. Druge pridružene bolesti, neadekvatna prehrana, nedostatak fizičke aktivnosti i genetska predispozicija taj proces mogu ubrzati i tako ubrzano dovesti do patološkog smanjenja koštane mase koji nazivamo osteoporoza. Izrazito bitnu ulogu u čvrstoći i kvaliteti kosti ima mineral kalcij. On zajedno s fosforom čini soli koje zajedno s kolagenom čine osnovu koštanog tkiva. Zbog toga bilo koji poremećaj koji smanji količinu slobodnog kalcija u krvi potiče razvoj osteoporoze. Najčešće je glavni krivac za takvo stanje neadekvatna količina kalcija u prehrani, zatim poremećaji apsorpcije kalcija kod raznih bolesti probavnog sustava, te endokrine bolesti koje mogu poremetiti stanje kalcija u organizmu (bolesti štitnjače i doštitne žlijezde, stres, dijabetes, pojačano lučenje kortizola...). Vitamin D je neophodan za apsorpciju kalcija u tankom crijevu i njegov manjak izravno utječe na količinu kalcija u kostima. Stvara se u koži prilikom izlaganja sunčevim zrakama, pa zbog toga nedovoljno izlaganje suncu smanjuje apsorpciju kalcija i tako potiče demineralizaciju kostiju.
Najčešće i najopasnije komplikacije su prijelomi, i to kralješaka i vrata bedrene kosti. Prijelomi se najčešće događaju bez većih trauma, gotovo u svakodnevnim aktivnostima. Koliko su česte i ozbiljne posljedice ovih komplikacija govori i podatak da svaka druga do treća žena starija od 50 godina, i svaki deseti muškarac stariji od 50 godina dožive prijelom kosti izazvan osteoporotičnim promjenama. Svaka peta žena koja doživi prijelom vrata bedrene kosti umire u roku od 6 mjeseci do godinu dana zbog komplikacija. Samo se trećina pacijenata s prijelomima uspije vratiti samostalnom životu, dok više od polovice treba svakodnevnu skrb.
Glavni parametar za dijagnozu osteoporoze je denzitometrijsko mjerenje gustoće kostiju. Ono što se mjeri je odstupanje koštane gustoće u odnosu na vrijednosti zdrave i mlade populacije. Osim mjerenja gustoće kosti za dijagnozu su bitni detaljno uzeta anamneza i detekcija rizičnih čimbenika, a mogu pomoći i neki laboratorijski nalazi. U rizične čimbenike spadaju dob starija od 50 godina, ulazak u menopauzu, konzumacija alkohola i kofeina u prevelikim količinama, pušenje, mala tjelesna težina, zloćudne bolesti, poremećaji prehrane, nedostatak fizičke aktivnosti.
Iako su velika većina oboljelih od osteoporoze žene, ova bolest nije rezervirana samo za "ljepši spol". Svaki treći prijelom kuka događa se u muškaraca, a svaki deseti muškarac stariji od 50 godina ga doživi. Uz to smrtnost od komplikacija nakon prijeloma kuka je dvostruko veća nego kod žena. Najčešći razlog demineralizacije i gubitka koštane mase je i kod muškaraca hormonski disbalans. Događa se nakon 60 godina starosti, i karakterizira ga postepeno smanjivanje lučenja testosterona. Sam testosteron izravno ne djeluje tako intenzivno na metabolizam kostiju. On se na periferiji pretvara u estradiol, koji je sličan estrogenu i ima puno jače djelovanje na pregradnju kosti nego sam testosteron. Postupno smanjenje lučenja testosterona, snažnije i krupnije kosti zbog drugačijeg rasta za vrijeme puberteta, te intenzivnije bavljenje fizičkom aktivnošću tijekom života su razlozi zbog kojih je ova bolest tri puta rjeđa u muškaraca.
Već danas se procjenjuje da od 8 do 10 % svjetske populacije pati od ove bolesti, a u sljedećih 20 godina taj bi se broj trebao udvostručiti. Osteoporoza je bolest starije životne dobi, a opća populacija je sve starija i starija, moderni način života sve više eliminira kretanje i zdravu prehranu, a sve to pogoduje razvoju tihe epidemije. Liječenje je dugotrajno, a posljedice vrlo teške tako da prevencija u obliku redovite fizičke aktivnosti, zdrave i izbalansirane prehrane, izbjegavanja alkohola, pušenja i kofeina predstavlja prvi izbor u rješavanju ove globalne bolesti.