Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti

Savjetovanje će trajati do 4. svibnja, a jedna od glavnih promjena koja se predlaže jest ukidanje dosadašnjeg sustava koncesije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i uvođenje sustava privatnih ordinacija, kao i obveza posebnog dežurstva vikendom i blagdanima u ordinacijama obiteljske medicine, predškolske i dentalne medicine.

Uvođenje sustava ordinacija obrazlaže se potrebom povećanja kvalitete i dostupnosti primarne zaštite te se ističe kako se kroz privatnu praksu u ordinaciji, bez vremenskog ograničenja koje je postojalo kroz koncesiju, osigurava sigurniji pravni status liječnicima u obiteljskoj, dentalnoj medicini, pedijatriji, ginekologiji i medicini rada.

Obavljanje privatne prakse odobravat će Ministarstvo zdravstva na temelju uvjeta koje liječnik mora ispuniti, a ako radi u prostoru koji je u vlasništvu doma zdravlja plaćat će zakup.

Liječnicima se omogućava da u radni odnos prime jednog ili više liječnika, te da prenesu djelatnost na drugog liječnika, koji je kod njih bio zaposlen najmanje godinu dana.

Osim liječnika mogućnost obavljanja privatne prakse imat će medicinske sestre, tehničari, primalje, fizioterapeuti, dentalni tehničari i radni terapeuti, a više zdravstvenih radnika u privatnoj praksi moglo bi se udružiti u grupnu praksu.

Prijedlogom zakona regulira se i zdravstveni turizam, pa bi zdravstvene usluge u turizmu mogle pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici. Njima se daje mogućnost obavljanja ugostiteljske djelatnosti u skladu s drugim važećim propisima.

U obrazloženju prijedloga zakona navodi se da su na tom području dosad postojala ograničenja zbog institucionalnog statusa specijalnih bolnica. U Hrvatskoj trenutno postoje 222 lokacije s potencijalom za razvoj zdravstvenog turizma, no iskorišteno je samo 10% u sklopu 18 lječilišta.

I prije e-savjetovanja svoje zadovoljstvo predloženim rješenjima izrazili su liječnici primarne zdravstvene zaštite, dok su bolnički liječnici bili kritični, smatrajući da novi zakon ne rješava goruća pitanja koja se tiču održivosti bolničkog sustava, stručnog usavršavanja liječnika i rješenja specijalističkog usavršavanja doktora medicine.

Novim zakonom predlaže se nagrađivanje dodatkom uz plaću zdravstvenih radnika u bolnicama za natprosječne rezultate rada, a mjerila za utvrđivanja natprosječnih rezultata i način isplate uredit će Vlada posebnom uredbom. To bi se primjenjivalo na djelatnike u ustanovama kojima se više od 50% plaće i drugih materijalnih prava pokriva iz državnog proračuna, odnosno proračuna jedinica lokalne samouprave.