Ostalo

Dubrovnik: 17 slučajeva ospica

Objavljeno 05.07.2018.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Od svibnja do početka srpnja je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji potvrđeno 17 oboljelih od ospica (16 laboratorijski potvrđenih i jedan bez laboratorijske potvrde, klinički i epidemiološki kompatibilan).
Dubrovnik: 17 slučajeva ospica
 

15 oboljelih su epidemiološki povezani s prvim bolesnikom koji se najvjerojatnije zarazio na Kosovu, a jedan se bolesnik najvjerojatnije zarazio u Francuskoj.

S obzirom na kretanje prvooboljeloga u vrijeme zaraznosti i prirodi kontakata, većina su oboljelih odrasle osobe. Četvoro oboljelih je mlađe od pet godina.

Prema informacijama kojima se raspolaže u ovom trenutku, cijepni status oboljelih je sljedeći: dvoje je primilo dvije doze cjepiva protiv ospica, jedan je primio jednu dozu cjepiva, četvoro nije primilo nijednu dozu cjepiva, a za deset oboljelih nije poznat cijepni status.

Dob oboljelih kod kojih je bolest potvrđena se kreće od osam mjeseci do 56 godina.

Prvi potvrđeni bolesnik u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je obolio 24. svibnja, a zadnji laboratorijski potvrđeni bolesnik je obolio 15. lipnja.

Provode se intenzivne protuepidemijske mjere koje, između ostaloga, obuhvaćaju liječenje i izolaciju oboljelih, traženje kontakata, postekspozicijsku zaštitu prepoznatih osjetljivih kontakata i po potrebi karantenu kontakata, nadoknadu propuštenih cijepljenja kod djece koja još nisu izložena te cijepljenje zdravstvenih djelatnika koji nemaju dokaz o cijepljenju odnosno nemaju imunitet protiv ospica.

U ovom trenutku se ne može još reći da je prestala cirkulacija virusa ospica u populaciji Dubrovačko-neretvanske županije, iako podatak da unazad 18 dana nema nijednog laboratorijski potvrđenog slučaja ospica daje nadu da će se uskoro, ako ne bude novooboljelih, moći konstatirati da je zaustavljeno širenje ospica u županiji.

Osim 17 oboljelih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ove je godine u Hrvatskoj bilo dvoje oboljelih koji su se zarazili u inozemstvu (dijete zaraženo u Austriji, a oboljelo u Krapinsko-zagorskoj županiji krajem travnja te odrasla osoba najvjerojatnije zaražena izvan Hrvatske, a oboljela u Sisačko-moslavačkoj županiji u svibnju), ali nije došlo do prijenosa bolesti na njihove kontakte.

Kod troje je oboljelih učinjena genotipizacija virusa i u svo se troje radi o genotipu B3.

Dodatno, prije nekoliko je dana oboljela jedna osoba u Splitsko-dalmatinskoj županiji kod koje su potvrđene ospice, a kod jedne je bolesnice iz Zadarske županije postavljena sumnja na ospice i ona je u obradi.

U oba se slučaja radi najvjerojatnije o zaražavanju u inozemstvu (tzv. importirane ospice).

Stručnjaci pozivaju sve roditelje čija djeca nisu cijepljena protiv ospica, rubele i parotitisa prema kalendaru cijepljenja da se jave svojim izabranim liječnicima i nadoknade propuštena cijepljenja.

Ospice su jedna od najzaraznijih infektivnih bolesti. Uzročnik je virus ospica (Morbillivirus, MV) iz porodice Paramyxoviridae. Virus ospica se prenosi kapljičnim putem, u izravnom kontaktu s respiratornim izlučevinama zaražene osobe, a rjeđe neizravno svježe kontaminiranim predmetima.

Čovjek je jedini prirodni domaćin i rezervoar virusa ospica.

Inkubacija tipično traje 10 do 12 dana od izlaganja virusu do pojave prvih simptoma bolesti, ali može varirati od 7 do 21 dan. Prosječno prođe 14 dana od izloženosti virusu do pojave osipa.

Zaražena osoba postaje zarazna za okolinu 1 do 2 dana prije pojave prodromalnih simptoma odnosno 4 dana prije pojave osipa i ostaje zarazna 4 dana nakon pojave osipa.

Ospice započinju visokom temperaturom uz popratni kašalj, curenje nosa (koriza) i konjunktivitis, a dan-dva nakon toga obično je prisutan i karakterističan osip na sluznici usne šupljine (Koplikove pjege). Tri do pet dana nakon početka bolesti javlja se makulopapulozni osip, najprije na licu i iza ušiju, koji se potom širi i traje 4 do 7 dana, te ponekad završava ljuštenjem kože.

Komplikacije se, kao posljedica umnožavanja samog virusa ili sekundarne bakterijske infekcije, mogu javiti i do 4 tjedana nakon osipa, a uključuju upalu srednjeg uha, upalu pluća, laringotraheobronhitis (krup), proljev, febrilne konvulzije i encefalitis. Smrtni ishod se bilježi u manje od 1% oboljelih u razvijenim zemljama, dok u zemljama u razvoju iznosi 3 do 5%, a u nekim područjima doseže 10 do 30%.

Subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE) je vrlo rijetka i teška komplikacija ospica koja se javlja nekoliko godina nakon zaraze ospicama. Veći rizik razvoja SSPE je u djece koja se zaraze virusom ospica u dojenačkoj dobi.

Članak odražava medicinske stavove važeće u trenutku objave. Članak odražava medicinske stavove važeće u trenutku objave.
HQ/MED/17/0046

Sve vijesti vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(0)
0.0 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Test erektilne funkcije

Ispunite upitnik procjene erektilne funkcije. Test erektilne funkcije Kvaliteta spolnog života jedan je od najvažnijih segmenata kvalitete života muškarca.

IPSS UPITNIK

Ispunite upitnik procjene tegoba mokrenja. IPSS UPITNIK Poremećeno mokrenje često vezuje uz sebe i poremećaje kontinencije te seksualnih funkcija.