Svjetski dan hepatitisa u subotu

Svjetski dan hepatitisa se obilježava na dan rođenja Barucha S. Blumberga, američkog znanstvenika zaslužnog za otkrivanje hepatitisa B i razvoj cjepiva protiv ovog virusa, za što je 1976. godine primio Nobelovu nagradu.

Stalni razvoj medicine i tehnologije doprinosi postizanju cilja eliminacije virusnih hepatitisa. Uz dostupno učinkovito i sigurno cjepivo protiv hepatitisa B te nove učinkovite lijekove kojima se može uspješno izliječiti hepatitis C kao i druge djelotvorne intervencije sprečavanja i kontrole poput edukacije i informiranja o rizicima i zaštiti, prevencije rizičnog ponašanja, razvoja probirnih testova, unapređenja pristupa liječenju smanjenjem trajanja i neželjenih učinaka upotrebom novih terapijskih rješenja, osiguranja kvalitete krvi i krvnih pripravaka, prevencije ovisnosti o drogama i programa smanjenja štete, eliminacija hepatitisa B i C postaje realnost.

No, unatoč brojnim uspjesima u prevenciji i liječenju virusnih hepatitisa, u svijetu postoje i brojni izazovi u pogledu financijske održivosti, prikupljanja epidemioloških podataka za ciljane akcije, pravodobnog dijagnosticiranja i uključivanja oboljelih u liječenje, koje nije jednako dostupno u svim zemljama, te primjene inovacija za ubrzanje dostizanja globalnih ciljeva.

Hrvatska ima dobru medicinsku skrb za oboljele od virusnih hepatitisa. Uz dostupnost suvremenog liječenja, uključujući dostupnost novih, direktno djelujućih antivirusnih lijekova za liječenje kroničnog hepatitisa C koji su na listi HZZO-a od 2015. godine, poboljšanjem podataka epidemiološkog praćenja, održanjem dobre procijepljenosti stanovništva protiv hepatitisa B, poboljšanjem ranog otkrivanja infekcija, te zajedničkim djelovanjem zdravstvenog sustava, stručnjaka, pacijenata, organizacija civilnog društva i drugih dionika, Hrvatska ima veliku mogućnost uklopiti se u realizaciju ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije i eliminirati oboljenja i smrti od hepatitisa B i C do 2030. godine.

Trenutno se priprema prijedlog Hrvatske nacionalne strategije za prevenciju virusnih hepatitisa u skladu s međunarodnim i nacionalnim strategijama i dokumentima u ovom području, za koju se očekuje da će sveobuhvatnim, multidisciplinarnim i integriranim pristupom ubrzati nacionalni odgovor i smanjiti broj novih infekcija, komplikacija i smrti povezanih s virusnim hepatitisima.

Virusni hepatitis je akutna ili kronična zarazna upalna bolest jetre uzrokovana virusima A, B, C, D i E. S virusnim hepatitisom živi stotine milijuna ljudi diljem svijeta i ta je skupina bolesti značajan javnozdravstveni izazov koji zahtijeva globalni odgovor i zdravstvene intervencije. Virusi hepatitisa A i E se prenose oralnim putem, zagađenom hranom i vodom i najčešći su u zemljama niskog higijenskog standarda. Hepatitis A, koji se naziva još i "zarazna žutica", tj. bolest "prljavih ruku", uzrokuje akutnu, prolaznu bolest, a u Hrvatskoj se pojavljuju samo sporadično.

Virusni hepatitisi B i C, međutim, prenose se zaraženom krvlju i tjelesnim tekućinama i često imaju blage ili čak nikakve, simptome, ali kad prijeđu u neprepoznatu kroničnu bolest, kod dijela bolesnika mogu uzrokovati cirozu i rak jetre. Hepatitis B i C se javljaju u svim dijelovima svijeta, a učestalost im se uvelike razlikuje od jednog zemljopisnog područja do drugog kao i između različitih skupina stanovništva unutar određenih zemljopisnih područja. U svijetu je 2015. godine bilo oko 325 milijuna ljudi oboljelih od kroničnog hepatitisa B ili C (257 milijuna ljudi od kroničnog hepatitisa B, a oko 71 milijun od kroničnog hepatitisa C). Virusni hepatitisi godišnje uzrokuju smrt oko 1,3 ljudi, što je usporedivo ili više od broja smrti od HIV/AIDS-a i tuberkuloze (1 milijuna odnosno 1,7 milijuna). Kronični hepatitis C i B su glavni uzrok nastanka ciroze i raka jetre i najčešći razlog za transplantaciju jetre u Europi.

U Hrvatskoj je učestalost hepatitisa B i C u općoj populaciji niska (manje od 1%). Učestalost je značajno viša u populacijma koje imaju veći rizik za hepatitis B i C (najveća prevalencija hepatitisa C je među osobama koje injiciraju droge). Prema procjenama epidemioloških studija, u Hrvatskoj od kroničnog hepatitisa C boluje oko 40000, a od kroničnog hepatitisa B oko 25000 ljudi. Broj prijava hepatitisa B i C je sredinom dvijetisućitih godina bio oko 300-400 godišnje, a posljednjih se godina u Hrvatskoj bilježi dvjestotinjak novootkrivenih slučajeva hepatitisa C i stotinjak slučajeva hepatitisa B godišnje. U Hrvatskoj je u prvih šest mjeseci 2018. godine, temeljem prijava zaraznih bolesti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, od hepatitisa B oboljelo 39 osoba, a od hepatitisa C 50 osoba.

Broj novooboljelih od hepatitisa B je u Hrvatskoj kontinuirano u padu nakon uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u nacionalni program cijepljenja. U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B od 1999. godine rutinski cijepe djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine i dojenčad.

U Republici Hrvatskoj nema prijava hepatitisa D. Broj oboljelih od hepatitisa A bitno se smanjio u posljednjih 50 godina i posljednjih se godina godišnje bilježi 5-20 slučajeva, čemu su značajno doprinijeli poboljšani uvjeta života i uspješne preventivne mjere u održavanju osobne i komunalne higijene i sanitacije. 2017. godine se povećao broj oboljelih od hepatitisa A kao rezultat međunarodne epidemije hepatitisa A. Hepatitis E se prijavljuje sporadično, obično u osoba koje su u profesionalnom kontaktu sa svinjama kao i putnika u endemske krajeve.