Samoubojstva u Hrvatskoj

Od 1999. godine je prisutan trend pada samoubojstava. U 1985. godini je počinjeno 1050 samoubojstava (stopa 21,5/100000). Podjednak, a ujedno i najveći broj samoubojstava registriran je 1987. i 1992. godine (1153 slučajeva, stopa 24,1/100000 i 1156 slučajeva, stopa 24,2/100000). Najmanje izvršenih samoubojstava je registrirano 1995. godine (930 slučajeva, stopa 19,4) te u razdoblju 2000. – 2017. godine (926 slučajeva, stopa 20,9 2000. godine; 635 slučajeva, stopa 15,4/100000 2017. godine). S obzirom na spol, omjer samoubojstava muškaraca i žena se kretao u rasponu od 2,2 do 3,7:1.

Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi, i dob do 64 godine pokazuju oscilacije do 1997. godine, a od 1998. godine je prisutan pad stope (2016. godine stopa 13,2/100000 za svu dob i 10,9/100000 za dob do 64 godine). Za dob od 65 i više godina je stopa, uz izrazitije oscilacije, također u znatnom opadanju od 1998. godine (2016. godine stopa 31,3/100000). Među županijama Hrvatske prisutne su razlike u dobno-standardiziranim stopama. Županije primorskog dijela Hrvatske bilježe niže stope izvršenih samoubojstava od pojedinih županija kontinentalnog dijela.

Stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi. Također, prema dobi postoje razlike u trendovima kretanja stopa smoubojstava. Za dob do 14 godina stopa ne prelazi 1 slučaj na 100000. U 2017. godini nije zabilježen niti jedan slučaj samoubojstva u toj dobi. U pojedinim godinama je u Hrvatskoj kao i u mnogim zemljama bio zabilježen porast stope samoubojstava u dobi 15-19 godina, od 2000. godine nadalje bilježi se pad stope (2017. g. stopa 4,1). Za dob 20-49 godina je stopa do 2000. godine blaže oscilirala, otada je u padu (2017. g. stopa 11,9), a za dob 50-64 godine je stopa oscilirala do 2005. godine, otkada ima trend pada (2017. g. stopa 23,0). Za dob od 65 i više godina stopa do 2000. godine izrazitije oscilira, a nadalje je prisutan njen pad (2017. g. stopa 28,0).

Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca. Posljednjih je godina sve manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom te je 2017. godine udio ovog načina počinjenja u ukupnom broju samoubojstava iznosio 13,5%.

U odnosu na zemlje Europske unije Hrvatska bilježi više stope smrtnosti zbog samoubojstava od prosjeka stopa za zemlje članice EU prije svibnja 2004. U usporedbi s prosjekom stopa samoubojstava za zemlje članice EU poslije svibnja 2004., Hrvatska bilježi podjednaku stopu samoubojstava za sve dobi ukupno; nižu stopu za dob do 64 godine te višu stopu za dob od 65 i više godina.