Zahtjev za adekvatnu zaštitu zdravstvenih djelatnika

U svojoj izjavi navode da zdravstvenim djelatnicima mora biti osigurana osobna zaštitna oprema te da bi trebali biti redovito testirani bez obzira jesu li bili izloženi virusu te imaju li simptome.

Budući da je Europa postala globalno žarište koronavirusa, zdravstveni djelatnici izlažu se opasnosti, naporno rade kako bi zaustavili širenje virusa te pružili prijeko potrebnu zdravstvenu zaštitu.

Na prvoj su crti obrane bez adekvatne osobne zaštitne opreme te broj zaraženih i umrlih zdravstvenih djelatnika raste svakog dana, navodi se u izjavi.

Također napominju da se čak i u vrijeme krize moraju osigurati primjereni uvjeti rada te traže poštivanje Direktive o radnom vremenu.

To podrazumijeva obavezne dnevne stanke i odmore između smjena kako bi zdravstveni djelatnici bili spremni boriti se s ovom možebitno dugoročnom krizom.

Također, rad u ovakvim uvjetima utječe i na psihološko stanje zdravstvenih djelatnika, stoga je važno osigurati i takvu vrstu podrške.

Europske zdravstvene organizacije pozivaju Europsku komisiju da uspostavi kontinuiranu komunikaciju europskih zdravstvenih djelatnika kako bi se diljem Europe izmjenjivala iskustva i najbolja medicinska praksa.

Uz ovu izjavu, Europsko udruženje mladih liječnika zabrinuto za sigurnost, radne uvjete i blagostanje mladih liječnika, ali i ostalih zdravstvenih djelatnika, objavilo je i zasebnu izjavu u kojoj pozivaju Europsku Komisiju i nacionalne vlade, donositelje odluka i autoritete da odmah koriste najbolje dostupne epidemiološke dokaze kao pomoć za donošenje odluka te da osiguraju dostupnost dovoljno primjerene osobne zaštitne opreme kako bi se osigurao radni prostor zdravstvenog osoblja.

Također traže da se mlade liječnike zaštiti od nesigurnih radnih uvjeta u kojima se na njih vrši pritisak da rade izvan područja svojih kompetencija, zatim da se osigura pridržavanje primjerene radne satnice za doktore i zdravstvene radnike kao i da se primjerenom raspodjelom i menadžmentom radne snage ograniči izloženost zdravstvenih radnika koji su podložni većem riziku, primjerice, onima s komorbiditetima i trudnicama.

Između ostaloga ističu potrebu nužne obuke doktora i zdravstvenih radnika, te osiguravanje dovoljne količine opreme i lijekova potrebnih za najbolje moguće liječenje pacijenata.

Na kraju izjave napominju da se bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama mora osigurati dovoljno financijskih sredstava kako bi pružile najbolju moguću skrb tijekom ove krize te da je nužno spriječiti osiguravatelje da ograničavaju pružanje zdravstvene skrbi zbog nedostatnih novčanih sredstava ili zbog rizika od financijskog kolapsa ili bankrota.