HZJZ o organizaciji školske prehrane

Tim zadužen za školsku prehranu osim pripreme i podjele obroka u skladu sa standardima i normativima, ima i važnu ulogu u educiranju učenika o pravilnoj prehrani.

Prema preporukama i uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva znanosti i obrazovanja prehranu treba organizirati u prostoriji u kojoj borave djeca/učenici na način da se hrana unaprijed podijeli u porcije ili kao pakirane obroke.

Prehranu je iznimno moguće organizirati u blagovaonici (preporučuje se pridržavanje preporuka za ugostiteljske objekte), uz naznaku da razmak između djece/učenika treba biti dva metra ili najveći moguć s obzirom na broj djece/učenika i veličinu blagovaonice; moguće je postavljanje pregrade na stolovima između djece/učenika.

Ukoliko se prehrana organizira u blagovaonici nužno je izraditi raspored boravka u blagovaonici pri čemu se vodi računa o dobi djeteta i vremenu ulaska učenika u školu.

Između djece/učenika obvezan je razmak, a ovisno o veličini blagovaonice, vrijeme za užinu i/ili ručak djece/učenika može biti u različito vrijeme.

Blagovaonicu je između ulazaka dviju skupina djece/učenika potrebno očistiti (stolove).

Učenike u blagovaonicu vodi odgojitelj/učitelj koji je s učenicima prije toga imao nastavu.

Cilj je učenicima svakodnevno osigurati školski obrok u sigurnom i ugodnom okruženju kako bi bili spremni za uspjeh u akademskim i društvenim aktivnostima.

Prehrana treba i dalje biti usklađena sa Nacionalnim smjernicama za prehranu u osnovnim školama.

Ovisno o uvjetima svake škole (opremi, osoblju) potrebno je prilagoditi tip obroka koji se konzumira u učionici.

Treba voditi računa i o otpadu koji nastaje nakon obroka i adekvatnom zbrinjavanju istih.

Izbjegavati gotove proizvode sa velikim udjelom masti, šećera ili soli poput pekarskih proizvoda od lisnatog tijesta i sl.

Suhi obroci poput sendviča, integralnih žemlji, peciva ili kiflica s jogurtom ili namazima na bazi svježeg sira, mahunarki, ribe i sl., savijače od sira (kombinacije sira i buče, sira i špinata i sl.), mafini s voćem ili povrćem dobra su opcija zbog jednostavnog rukovanja, pakiranja i podjele.

Ako postoji mogućnost treba ponuditi druge tipove hrane koji trebaju biti unaprijed porcionirani - žitne pahuljice ili musli s mlijekom ili jogurtom, palentu s mlijekom ili svježim sirom, ječmenu, zobenu i prosenu kašu, kuhana jaja i sl.

Obratite pozornost na zastupljenost raznog voća i povrća.

Dodajte papriku, ribanu mrkvu, krastavce, rajčicu ili zelenu salatu sendvičima.

U slučaju loše opskrbe svježim voćem koristiti industrijski kompot, ali razrijeđen vodom (dodati oko 20% vode) ili sokom od svježeg limuna.

Voće i povrće su dobri izvori vitamina, posebice vitamina C, B6, vitamina E, karotenoida i folata, različitih minerala (željezo, magnezij, kalcij, kalij), jednostavnih i složenih šećera (glukoze i fruktoze), pektina i drugih vlakana, voćnih kiselina i drugih sastojaka koji imaju antioksidativna svojstva te značajno smanjuju rizik za obolijevanje.

Jogurt, jogurt s probiotikom, kefir ili acidofil poslužite uz sendviče, pahuljice, palentu i sl.

Fermentirani mliječni proizvodi imaju pozitivan utjecaj na zdravlje kao i mlijeko, uz dodatnu korist koje im daju bakterije mliječne kiseline i probiotički mikroorganizmi.

Poput mlijeka, bogat su izvor bjelančevina, vitamina i mineralnih tvari.

Lakše su probavljivi jer se tijekom mliječno-kiselinskog vrenja ugljikohidrati djelomično razgrađuju.

Jogurt ima veliku hranjivu vrijednost, a radi lake probavljivosti ima posebnu dijetetsku vrijednost.

Najprimjerenija tekućina je voda, ali se preporučuju i sokovi od voća i povrća bez dodanog šećera.