Međunarodni dan svjesnosti o HPV-u, 4.3.

Humani papiloma virus (HPV) obuhvaća grupu od više od 150 tipova virusa, od kojih 40-ak uzrokuje bolesti kože i sluznice anogenitalne regije. Naziv virusa dolazi od bradavica, lat. papiloma, koje uzrokuju neki od tipova virusa. Tipovi virusa označuju se brojevima, a određeni tipovi virusa mogu dovesti do nekih vrsta raka. Sukladno navedenom, tipovi HPV-a se dijele se na: "visokorizične", onkogene tipove (16, 18, 31, 33, 45…) i "niskorizične", neonkogene tipove (6, 11, 42, 43, 44...).

HPV se prenosi spolnim kontaktom (vaginalnim, analnim ili oralnim seksualnim odnosom) sa zaraženom osobom, no može se prenijeti i drugim oblicima intimnog kontakta, kod dodira zaražene kože s kožom ili sluznicom, što uključuje predigru i maženje. Treba imati na umu kako je infekcija HPV-om jako česta - 4 od 5 osoba će u nekom trenutku života biti zaraženo virusom.

Infekcija često nema nikakve simptome, a najčešće (u 8-9 od 10 slučajeva) prolazi unutar dvije godine od zaraze bez liječenja (eliminira je naš imunološki sustav) i bez znakova bolesti. Ipak, kod nekih osoba infekcija HPV-om može uzrokovati spolne bradavice ili potrajati duže te se može javiti i rak. Dugotrajna infekcija HPV-om visokog rizika može uzrokovati nekoliko vrsta raka - rak vrata maternice, penisa, anusa, vulve, vagine ili grla. Dugotrajna infekcija HPV-om visokog rizika glavni je uzročnik nastanka premalignih stanja i raka vrata maternice, što su najčešće maligne bolesti povezane s HPV-om.

Mjere prevencije infekcije HPV-om su edukacija o rizicima i načinima zaštite, cijepljenje protiv HPV-a i redoviti ginekološki pregledi za žene.

Cijepljenje protiv HPV-a preporučuje se djevojčicama i djevojkama, dječacima i mladićima od 5. do 8. razreda osnovne škole radi smanjenja rizika od infekcije HPV-om i razvoja karcinoma. Dodatno, ovisno o raspoloživosti cjepiva, cijepljenje protiv HPV-a je besplatno i za sve osobe od 9. do 25. godine starosti (uključujući i 25. godinu). Učenice i učenike te redovite studentice i studente cijepi nadležni liječnik školske i adolescentne medicine, a osobe odgovarajuće dobi koje nisu u školskom sustavu mogu se cijepiti u epidemiološkim ambulantama zavoda za javno zdravstvo, gdje se mogu dobiti i sve informacije o dobrovoljnom i besplatnom cijepljenju.

U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta (ŠNZ) u Zagrebu, djevojke i mladići u dobi do 25 godina mogu se bez naručivanja i najave cijepiti protiv humanog papiloma virusa (HPV) na adresi Rockefellerova 12.

Iako je rak vrata maternice jedan od najlakše sprječivih vrsta raka, po pojavnosti je u Hrvatskoj on treći najčešći rak kod žena u dobi od 30 do 49 godina. U posljednjih pet godina u Hrvatskoj godišnje prosječno od raka vrata maternice oboli oko 280 žena, a umre njih više od 100. On je još uvijek četvrta najčešća vrsta raka kod žena u svijetu i među češćim vrstama raka kod mlađih žena. Procjenjuje se da je u zemljama Europske unije (EU-27) u 2022. godini dijagnoza raka vrata maternice postavljena kod 28.211 žena, dok je od te bolesti umrlo njih 13.636.

Pojavnost novih slučajeva oboljenja godišnje (incidencija) i smrtnost (mortalitet) jako variraju u zemljama Europe, pri čemu dobno standardizirane stope iznose od 5 slučajeva na 100.000 žena do više od 30 slučajeva na 100.000 žena. Dobno standardizirane stope smrtnosti se kreću od 2 slučaja smrti na 100.000 žena do 17 slučajeva smrti na 100.000 žena. U Hrvatskoj je stopa incidencije u 2021. iznosila 12,4, a smrtnosti 6,1 na 100.000 žena.

Rak vrata maternice može se spriječiti cijepljenjem protiv HPV-a i redovitim ginekološkim pregledima. Međutim, postotak cijepljenja protiv HPV-a jako varira u zemljama Europe - od manje od 5% do više od 90%.

Sadašnji doprinos postizanju globalnih ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije u eliminaciji ove vrste raka znači doprinos smanjenju nejednakosti u opterećenju raka vrata maternice diljem Europe sutra.