Alkohol kao javnozdravstveni problem

Konkretni problemi povezani s konzumacijom alkohola variraju diljem svijeta, no teret bolesti i smrtnosti ostaje značajan u većini zemalja.

Prema podacima Europske zdravstvene ankete za 2019., Hrvatska se nalazi među prvih pet zemalja po svakodnevnoj konzumaciji alkoholnih pića, s prevalencijom iznad 10%, zajedno s Francuskom, Bugarskom, Španjolskom i Portugalom.

Zanimljivo je da su po nekim pokazateljima istraživanja Health Behaviour in School-aged Children HBSC provedenog 2022. godine učenice prestigle učenike prvi put od 2002. godine.

Tako je alkoholna pića najmanje jednom u životu pilo 41,5% dječaka i čak 45,1% djevojčica u dobi od 13 godina te 66,4% mladića i čak 71% djevojaka u dobi od 15 godina.

Vrlo rani kontakt s alkoholnim pićima, već u dobi od 11 godina imalo je ipak više dječaka nego djevojčica: 23% dječaka u odnosu na 15% djevojčica.

U dobi od 11 godina radi se o 15% djevojčica.

Djevojke u dobi do 15 godina prestigle su mladiće i u opijanju, pa se 43,9% djevojaka opilo najmanje jednom u životu dok se isto odnosi na 42,5% mladića u dobi od 15 godina.

Promatrajući od 2002. godine, učenice i učenici su najčešće pili u Hrvatskoj 2006. i 2010. godine.

Nakon toga bilježimo pad sve do 2018. godine.

No 2022. primjećujemo zaustavljanje tog trenda pada odnosno nešto veće udjele nego 2018. godine, posebno u dobi od 11 godine i to kod djevojčica više nego kod dječaka.
Navedeno je sukladno drugim pokazateljima mentalnog zdravlja koji ukazuju na veću osjetljivost učenica tijekom i nakon pandemije u odnosu na učenike.

Važno je napomenuti da se štetna uporaba alkohola ubraja među glavne čimbenike rizika za razvoj bolesti, invaliditeta i smrti.

Zloupotreba alkohola nosi niz ozbiljnih zdravstvenih posljedica, uključujući bolesti jetre, srca, mentalne poremećaje i ozljede.