Hrvatski dan šećerne bolesti, 14. svibnja

Hrvatski sabor 2022. godine donio je odluku o proglašenju ovog dana na inicijativu Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora, u cilju jačanja svijesti te provođenja dodatnih preventivnih aktivnosti i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću u RH.

U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 784 milijuna do 2030. godine. Gotovo svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 541 milijun ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze (pred dijabetes). U svijetu svakih 5 sekundi od šećerne bolesti umire 1 osoba, a gotovo polovina je mlađa od 60 godina. Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80% slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika.

Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprječavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima su stoga od velike važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.

U Republici Hrvatskoj je 2023. godine prema prvim podacima CroDiab registra (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano 395.058 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60% oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih veći od 600.000.

Neki rizični čimbenici koje ne možete promijeniti, a povećavaju rizik od nastanka dijabetesa tipa 2 jesu:
starija životna dob (iznad 45 godina života)
srodnik s dijabetesom tipa 2
sindrom policističnih jajnika (PCOS)
dijagnoza gestacijskog dijabetesa u trudnoći

Osim ovih, postoje i rizični čimbenici za nastanak dijabetesa tipa 2 na koje možete utjecati:
prekomjerna tjelesna težina i pretilost
nezdrava prehrana
pušenje
premalo tjelesne aktivnosti (manje od 3 puta tjedno)

U početku dijabetes ne dovodi do simptoma i može dugo ostati neprepoznat. Zato je važno redovito kontrolirati svoju koncentraciju šećera u krvi, osobito ako imate neki od rizičnih čimbenika koji povećavaju vjerojatnost da ćete oboljeti od dijabetesa.

Provjerite svoju koncentraciju šećera u krvi ako:
niste kontrolirali koncentraciju šećera u krvi u protekle dvije godine
ste stariji od 50 godina
imate povećan indeks tjelesne mase (iznad 25)
imate osobe s dijabetesom u obitelji
imate povišen krvni tlak i/ili povišene masnoće u krvi
imate sindrom policističnih jajnika
ste imali povišen šećer u trudnoći i/ili ste rodili dijete porođajne težine preko 4 kg

Simptomi i znakovi koji mogu upućivati na prisutnost šećerne bolesti (simptomi povišenih koncentracija šećera u krvi, hiperglikemije):
pojačano žeđanje
učestalo mokrenje
pojačana glad
umor
zamućen vid
usporeno cijeljenje rana
smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima

Ako imate šećernu bolest važno je redovito ići na kontrole kod liječnika, iako se možda osjećate dobro i nemate tegobe. Kasne komplikacije šećerne bolesti razvijaju se tiho i na početku nemaju simptome no upravo ih je tad važno otkriti, kako bi se njihov razvoj usporio ili potpuno zaustavio. Na kontrolama liječnik dobije uvid u Vaše zdravstveno stanje i može znati treba li Vam prilagoditi, dodati ili promijeniti terapiju. Osim specifičnih kontrola koje inače provodi liječnik, važno je obaviti godišnju dijabetičku kontrolu jer se tako dobije kompletna slika Vašeg zdravstvenog stanja.