KOPB

KOPB: simptomi, dijagnoza i liječenje

Objavljeno 07.12.2015.
Alenka Brozina, dr. med., specijalist internist
KOPB se definira kao kronična opstruktivna bolest pluća, a zapravo predstavlja kroničnu upalu dišnih putova i plućnog parenhima. Ta upala dovodi do suženja dišnih putova i ograničenja protoka zraka. Karakteristika ove bolesti jest progresivnost, što znači da, ukoliko se na vrijeme ne prepozna i adekvatno ne liječi, dolazi do pogoršanja funkcije dišnog sustava i razvoja brojnih komplikacija drugih organskih sustava. Većinom stradava srčano-žilni sustav, prvenstveno zbog činjenice da tako oštećen dišni sustav ne može osigurati adekvatnu dopremu kisika u organe našeg tijela. Porazne su činjenice da je broj oboljelih i umrlih od KOPB-a svakim danom u sve većem porastu.
KOPB: simptomi, dijagnoza i liječenje

Simptomi KOPB-a

Kroničan kašalj najčešće predsatvlja prvi simptom kronične opstruktivne bolesti pluća.

Simptomi KOPB-a variraju i ovise o stupnju težine bolesti. Kroničan kašalj je najčešće prvi simptom bolesti. U početku je povremen, uglavnom se javlja u jutarnjim satima, a s vremenom postaje svakodnevan i produktivan (povećano iskašljavanje), nerijetko tijekom čitavog dana. Često se zanemaruje simptom kašlja jer ljudi misle da se na taj način "pluća čiste", no potrebno ga je itekako ozbiljno shvatiti.

U nekih se bolesnika može pojaviti zaduha (osjećaj "nedostatka" zraka) kao prvi simptom, i to sa i bez izrazitijeg kašlja. Progresivna zaduha, odnosno slabija tolerancija doziranog fizičkog napora zbog "nedostatka" zraka, je također učestalo prisutan simptom, dok se brojni bolesnici žale na zaduhu pri intenzivnijem fizičkom naporu ili pri hodu uz nagib (hod stepenicama, penjanje na više katove i slično).

Za KOPB su karakteristični periodi egzacerbacije, odnosno akutna pogoršanja stabilnog tijeka bolesti. Egzacerbacije su najčešće uzrokovane infekcijom traheobronhalnog stabla, javljaju se u različitim vremenskim razmacima, izrazito pogoršavaju plućnu funkciju, te uzrokuju značajnije smanjenje kvalitete života, a mogu biti i opasne po život. Najčešće su karakterizirane pogoršanjem općeg stanja, obično uz vrućicu, pogoršanjem zaduhe, osjećajem pritiska u prsima, pojačanim "piskanjem" i intenziviranim kašljem te obilnim iskašljavanjem uz ponekad promjenom boje i/ili gustoće iskašljaja. Također se tijekom perioda egzacerbacije mogu javiti i pojačan umor, iscrpljenost, nesanica, pospanost i depresija.

Dijagnoza KOPB-a

Testovi plućne funkcije (odnosno spirometrija) predstavljaju "zlatni standard" procjene i liječenja KOPB-a.

Dijagnoza KOPB-a zasniva se na anamnezi, fizikalnom pregledu i procjeni testova plućne funkcije. U anamnezi (razgovor liječnika s pacijentom) poseban se naglasak stavlja na gore opisane simptome, izloženosti čimbenicima rizika (najčešće je to pušenje i profesionalna izloženost prašini i kemikalijama), obiteljskoj anamnezi KOPB-a ili drugim kroničnim bolestima dišnog sustava, učestalim dišnim infekcijama u djetinjstvu, podacima o prethodnim bolestima te eventualno o broju ranijih hospitalizacija.

Fizikalnim pregledom liječnik će stetoskopom poslušati pluća i ustvrditi različita odstupanja od normalnog nalaza pluća (bronhitični šumovi, piskanje, hropci i slično).

Testovi plućne funkcije (odnosno spirometrija) predstavljaju "zlatni standard" procjene i liječenja KOPB-a. U cilju rane dijagnoze potrebno je učiniti spirometrijsko testiranje svim bolesnicima s kroničnim kašljem i iskašljavanjem, osobito ako su izloženi čimbenicima rizika (pušenje, izloženost kemikalijama, prašini i slično), čak i ako nemaju tegoba. Spirometrija nam daje uvid u plućne funkcije, točnije plućne volumene, a smanjene vrijednosti FEV1 I FVC su karakteristika KOPB-a.

Osim spirometrijskog testiranja u dijagnostici KOPB-a se često služimo i bronhodilatacijskim testom (najčešće inhalacijom salbutamola ili ipratropija) koji pomaže u razlikovanju KOPB-a i astme. Ostale pretrage koje liječnik može ordinirati su rentgenska pretraga grudnih organa, laboratorijske analize krvi s osvrtom na plinsku analizu krvi (zbog procijene "zasićenosti" krvi s kisikom) i razinu alfa-1 antitripisina (koji se određuje u bolesnika koji su razvili KOPB prije 45. godine života ili u slučaju jake obiteljske sklonosti nastanku KOPB-a).

Liječenje KOPB-a

Prvi i osnovni, a ujedno i najteži korak u liječenju jest prestanak pušenja.

Ciljevi liječenja su sprečavanje progresije bolesti, smanjenje tegoba, povećanje podnošenja napora, poboljšanje općeg zdravstvenog stanja, sprječavanje i liječenje komplikacija te sprječavanje i liječenje egzacerbacija. Prvi i osnovni, a ujedno i najteži korak (kako se pokazuje u svakodnevnoj praksi) jest prestanak pušenja. Naime, cigaretni dim dodatno pogoršava već oslabjelu funkciju pluća i izaziva daljnju progresiju (razvoj) bolesti.

Medikamentozno liječenje KOPB-a ovisno je o stupnjevima bolesti (blagi, umjereni i teški oblik). Osnovni lijekovi u liječenju KOPB-a su bronhodilatatori, odnosno lijekovi koji dovode do širenja dišnih putova. Postoje dvije vrste bronhodilatatora: oni kratkog i brzog djelovanja, koji se uzimaju po potrebi, te bronhodilatatori dugog djelovanja, koji se uzimaju redovno u propisanoj dozi od strane liječnika. Protuupalni lijekovi iz grupe inhalacijskih kortikosteroida se preporučuju samo u liječenju težih oblika bolesti. Danas nam na raspolaganju stoje brojne kombinacije lijekova (npr. inhalacijskih kortikosteroida i bronhodilatatora) koje zapravo predstavljaju "dva lijeka u jednom".

S obzirom da lijekovi koji se koriste u liječenju KOPB-a svoj učinak postižu u plućima, najčešće se primjenjuju u obliku raspršivača, odnosno aparatića ("device"), stoga je nužno savladati tehniku korištenja određenog aparatića. Naglasak se shodno tome stavlja na edukaciju pacijenata prilikom uvođenja novog aparatića kako bi lijek dospio upravo na mjesto djelovanja, a to su pluća. Također je nužno redovno i ispravno uzimati preporučenu medikamentoznu terapiju kako bi se spriječila pogoršanja (egzacerbacije) bolesti te izbjegla hospitalizacija. Pored redovnog korištenja terapije bolesnici se educiraju i tehnikama ispravnog disanja i iskašljavanja, a potiče se i bavljenje laganom, doziranom tjelovježbom, sve u svrhu smanjenja pojave egzacerbacija i povećanja kvalitete života.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(69)
3.7 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.