Zaraze i otrovanja

Novi koronavirus – 'wuhanska groznica'

Objavljeno 27.01.2020.
Koronavirusi su skupina već odavno poznatih virusa od kojih većina uzrokuje običnu prehladu; ipak, novi koronavirus SARS-CoV-2 (prethodno radnog naziva 2019-nCoV) izaziva nešto težu kliničku sliku, u određenom postotku slučajeva dovodi do smrtonosnog ishoda, a trenutni je uzročnik nove svjetske pandemije. Sve navedeno je razlog zbog čega je SARS-CoV-2 – uzročnik tzv. COVID-19 bolesti ili 'wuhanske groznice' – trenutno od iznimnog interesa svih relevantnih svjetskih javnozdravstvenih organizacija. Prvi slučaj infekcije u Hrvatskoj opisan je 25. veljače 2020. godine.
Novi koronavirus – 'wuhanska groznica'

Koronavirusi – raznolika skupina respiratornih virusa

Većina koronavirusa dovodi do akutne febrilne bolesti gornjeg dijela dišnog sustava mahom nalik običnoj prehladi, a samo manji broj do teških infekcija.

Koronavirusi su grupa ovijenih, nesegmentiranih RNA virusa koji spadaju u obitelj Coronaviridae, red Nidovirales. Cijela skupina virusa je ime dobila sukladno svojem izgledu poput krune ('corona' je latinska riječ za krunu), uslijed stršenja batićastih nastavaka izvan virusne ovojnice koji su vidljivi pod elektronskim mikroskopom. Široko su rasprostranjeni među ljudima i drugim sisavcima, a trenutno poznati koronavirusi mogli bi biti samo vrh sante leda, pa se može očekivati otkriće novih virusa i u budućnosti. S jednim novim smo upravo i suočeni, službenog naziva SARS-CoV-2 (COVID-19), te prethodno radnog naziva 2019-nCoV, 'novi koronavirus' ili 'wuhanski koronavirus'.

No koronavirusi nipošto nisu tek otkriveni virusi. Naime, prvi put su opisani u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, i to izolati virusa HCoV-229E i HCoV-OC43 koji su vrlo rasprostranjeni i česti posvuda u svijetu. Pojavljuju se sporadično, sezonski te eventualno u manjim epidemijama zimi, a dovode do akutne febrilne bolesti gornjeg dijela dišnog sustava mahom nalik običnoj prehladi. Dakle, treba naglasiti kako je određen broj ljudi koji razvije simptome prehlade (najčešće u zimskim mjesecima) zaražen navedenim tipovima koronavirusa, kao i tipovima HCoV-NL63 i HCoV-HKU1.

Ipak, u ovom stoljeću su otkriveni koronavirusi koji mogu izazvati ozbiljnije upale donjeg dijela dišnog sustava (pneumonije i bronhiolitise) te u određenom postotku slučajeva dovesti i do smrtonosnog ishoda. Tako se 2002. godine pojavio SARS (severe acute respiratory syndrome) koronavirus sa smrtnošću od oko 10 %, a 2012. godine MERS (Middle East respiratory syndrome coronavirus) koronavirus s još ozbiljnijom smrtnošću od oko 37 %. S obzirom da oba ova virusa spadaju u podskupinu betakoronavirusa, kao i SARS-CoV-2 (koji između ostalog dijeli 80 % genetske podudarnost s inicijalnim SARS koronavirusom, što opravdava službeni naziv virusa), početni strah u suočavanju s novom epidemijom nije bez temelja.

Nastanak i širenje epidemije novim koronavirusom

Epidemija novim koronavirusom je krenula u prosincu 2019. godine, a prvi slučaj u Hrvatskoj opisan je krajem veljače 2020. godine.

Koronavirusi su primarno nastanjeni u životinjama, od kojih su neke vrlo bliske ljudima. To mogu biti različite vrste mačaka, u slučaju MERS koronavirusa to su bile deve, ali puno se češće kao rezervoar viđaju šišmiši (za koje se između ostalog pretpostavlja da predstavljaju glavni rezervoar divljeg soja virusa). Iz tih prirodnih domaćina se mogu proširiti i na ljude te dovesti do infekcije, a takve bolesti nazivamo zoonozama. Istraživanja su pokazala kako SARS-CoV-2 ima 96% identičan genom kao bliski koronavirus šišmiša, što prestavlja vjerojatni životninjski rezervoar ove infekcije.

U Wuhanu, glavnom gradu kineske provincije Hubei u prosincu 2019. godine je došlo do prijenosa virusa iz nepoznatog rezervoara na čovjeka, nakon čega se nastavilo daljnje klasično širenje s čovjeka na čovjeka kad više nisu potrebne životinje u lancu transmisije infekcije; navedeno se u epidemiologiji naziva "spillover". S obzirom da smo naglasili kako se koronavirusi (ali i brojni drugi virusi) nalaze u različitim životinjama, kineske tržnice se mogu smatrati i inkubatorima infekcija koje tamo s brojnih životinja mogu prijeći na ljude.

U početku nije bilo jasno može li se virus prenositi s jedne osobe na drugu, ili su se sve oboljele osobe zarazile iz nekog zajedničkog, istog izvora. Kad su počeli obolijevati i zdravstveni djelatnici koji su skrbili za inficirane osobe, prijenos s čovjeka na čovjeka je vrlo brzo postao jasan. Iz Kine se bolest proširila u brojne zemlje, a u Europi je trenutno najveći broj slučajeva u Italiji. Prvi slučaj u Hrvatskoj opisan je 25. veljače 2020. godine, a do sredine ožujka je zabilježeno osamdesetak zaraženih državljana. Početkom ožujka na globalnoj razini je bilo oko 90 tisuća potvrđenih slučajeva infekcije (od čega više od 98 % u Kini), uz oko tri tisuće smrtonosnih ishoda. Smrtni slučajevi izvan Kine zabilježeni su u Južnoj Koreji, u Italiji, Japanu, Iranu, Tajvanu, Francuskoj, na Filipinima i u Hong Kongu.

'Wuhanska groznica' - simptomi i smrtnost

Stopa mortaliteta kod osoba zaraženih sa SARS-CoV-2 te oboljelih od COVID-19 ili 'wuhanske groznice' iznosi 2,7 posto.

Naglasili smo kako većina virusa iz porodice Coronaviridae mahom uzrokuje simptome blage prehlade koji traju nekoliko dana, premda neki koronavirusi mogu dovesti i do teže kliničke prezentacije. Simptomi koji su prijavljeni kod osoba oboljelih od 'wuhanske groznice' obuhvaćaju povišenu tjelesnu temperaturu, iscrpljenost, suhi kašalj, kratkoću daha, respiratorni distres, upalu pluća, zatajenje bubrega, a u najtežim slučajevima i smrtonosni ishod. Javljaju se u periodu od 2 do 14 dana nakon zaraze, a treba naglasiti kako su inficirane osobe za vrijeme čitavog tog perioda zarazne te mogu prenijeti infekciju (što je razlika od, primjerice, prvog SARS kornonavirusa). Infekcija se prvestveno prenosi kapljičnim putem.

Kod većine hospitaliziranih bolesnika vitalni znaci su kod prijema u bolnicu bili stabilni, a u laboratorijskim nalazima je viđen smanjen broj bijelih krvnih stanica (konkretno leukopenija i limfopenija). Ipak, čak četvrtina hospitaliziranih bolesnika je razvila teške simptome infekcije, i to uglavnom osobe s predisponirajućim čimbenicima kao što su povišen krvni tlak (hipertenzija) ili neka druga kardiovaskularna bolest te šećerna bolest (dijabetes).

Prva potvrđena smrt uzrokovana novim koronavirusom zabilježena je 9. siječnja 2020. godine u Kini, a u Hrvatskoj dosad smrtni ishodi nisu zabilježeni. Prema dosadašnjem tijeku epidemije, stopa mortaliteta kod osoba zaraženih s SARS-CoV-2 i oboljelih od 'wuhanske bolesti' iznosi između 0,9 i 3,4 %, što je znatno manje od stope mortaliteta kod SARS koronavirusa i MERS koronavirusa, no više od sezonske gripe.

Jesu li dostpuni dijagnostički testovi i terapija?

Trenutno ne postoji specifično liječenje, ali su u tijeku proučavanja djelotvornosti postojećih antivirotika (inhibitora proteaze i interferona-beta).

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 15. siječnja 2020. godine predstavila protokol dijagnostike i testiranja na SARS-CoV-2 kojeg je razvio tim virologa iz njemačke bolnice Charité u Berlinu. Metoda koja se koristi u testiranju jest lančana reakcija polimerazom nakon obrnutog prepisivanja u stvarnom vremenu (real-time RT-PCR), koja je postala brzo dostupna zahvaljujući brzom sekvencioniranju genetskog materijala virusa, a iznimno je vrijedna zbog toga jer je za dokaz dostatna mala količina ribonukleinske kiseline samog uzročnika. Kao uzorci se u testiranju koriste brisevi nazofarinksa i ždrijela, iskašljaj i/ili endotrahealni aspirat, ali potencijalno i ostali uzorci kako bi se isključila respiratorna bolest druge etiologije.

Na novi koronavirus bi se trebale testirati sve osobe koje zadovoljavaju epidemiološke i kliničke kriterije. Epidemiološki kriteriji su putovanje u Wuhan (Kina) unutar 14 dana od pojave bolesti ili bliski kontakt s osobom kojoj je laboratorijski dokazan virus unutar 14 dana od pojave bolesti. Klinički kriteriji su simptomi koji upućuju na tešku akutnu respiratornu infekciju, klinički ili radiološki dokaz upale pluća, ali i tjelesna temperatura viša od 38 °C.

Trenutno ne postoji specifično liječenje 'wuhanske groznice', ali su u tijeku proučavanja djelotvornosti postojećih protuvirusnih lijekova, i to prvenstveno inhibitora proteaze te interferona-beta. Pokazalo se da remdesivir i klorokin (potonji lijek se inače koristi u liječenju malarije) imaju određenog učinka kod teških oblika bolesti, stoga su u Kini već započela randomizirana klinička istraživanja. Remdesivir je primjenjen kod prvog državljana Sjedinjenih Američkih Država koji je razvio upalu pluća nakon zaraze s virusom SARS-CoV-2. Sredinom ožuljka pojavili su se preliminarni rezultati koji ukazuju na učinkovitost favipiravira (jednog od novijih lijekova za gripu) kod oboljelih od bolesti COVID-19.

Na temelju objavljenog cjelovitog genoma SARS-CoV-2 u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji i Kanadi je započeo razvoj cjepiva uz iskorištavanje površinskih struktura virusnih čestica, a proizvodnja prvih doza se očekuje sredinom 2020. godine (naravno, uz obavezno prethodno testiranje na životinjama i malom broju dobrovoljaca). Prva zemlja u Europi koja je izolirala virus u staničnoj kulturi te objavila parcijalni genetski slijed virusa je bila Italija (soj 2019-nCoV/Italy-INMI1), što će znatno olakšati proučavanje mehanizma nastanka bolesti te ubrzati razvoj cjepiva (a koja se već istražuju u Kini i drugim zemljama).

Prevencija i daljnji koraci

Starije i onemoćale osobama s kroničnim komorbiditetima bi trebale razmisliti o odgađaju putovanja u zahvaćene zemlje.

Nalik na druge slučajeve potencijalne epidemije u nekoj državi ili regiji, Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (Centers for Disease Control and Prevention; CDC) je službeno izdao upozorenja druge i treće razine, što praktički znači preporuku odgađanja svih putovanja, a svim se putnicima savjetuje provođenje pojačanih mjera opreza. Situaciju komplicira i stanje karantene koju je proglasio velik broj zemalja, uz zatvorene granice.

Nadalje, tu se naglašavaju i klasične mjere opreza poput čestog pranja ruku te detaljnog izvještavanja o vlastitom zdravstvenom statusu u zračnim lukama kroz koje osoba putuje. S obzirom da opasnost od teških (i potencijalno smrtonosnih) oblika bolesti najviše prijeti starijim i onemoćalim osobama s kroničnim komorbiditetima, u takvim slučajevima bi trebalo razmisliti o odgađanju putovanja u zahvaćene zemlje. Do obuzdavanja epidemije i razvoja cjepiva svakako se savjetuje nešto veća razina opreza, a stoji činjenica da su brojni letovi i veliki skupovi u periodu intenzivne epidemije odgođeni ili otkazani.

Zaključak

Novi koronavirus (SARS-CoV-2, uzročnik COVID-19, 'wuhanske groznice' ili 'wuhanske bolesti') može se smatrati srodnikom uzročnicima SARS-a i MERS-a, a broj oboljelih osoba i smrtonosnih ishoda i dalje raste. Štoviše, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 30. siječnja 2020. godine proglasila stanje globalne zdravstvene krize (tzv. Public Health Emergency of International Concern ili PHEIC), a 11. ožujka 2020. godine stanje pandemije ovim uzročnikom.

S obzirom da je navedeni virus i dalje sasma nov, još uvijek su u tijeku intenzivna proučavanja njegove strukture i epidemioloških svojstava – uključujući i potencijal zaraze, lakoću prenošenja i opasnost po život. Premda infekcija sa SARS-CoV-2 djeluje manje zarazno od ospica, smrtnost u usporedbi sa sezonskom gripom je veća, a nužne su dodatne informacije te detaljna usporeba letaliteta i mortaliteta radi daljnjih mjera.

Ažurirano: 18. ožujka 2020. g.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(113)
4.6 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.