Povišeni krvni tlak

Povišeni krvni tlak - najčešća pitanja

Objavljeno 17.08.2021.
doc. dr. sc. Dario Nakić, dr. med., specijalist internist-nefrolog
Dobra regulacija krvnog tlaka iznimno je važna za prevenciju kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti. Upravo je hipertenzija (povišeni krvni tlak) najvažniji faktor rizika za nastanak tih bolesti – ispred pušenja, dijabetesa, debljine, fizičke neaktivnosti, hiperlipidemije i drugih. Gotovo 40 % odrasle populacije boluje od hipertenzije, što govori o velikom broju ljudi koji svakodnevno uzimaju, ili bi trebali uzimati, antihipertenzivnu terapiju. Hipertenzija se ne može izliječiti, već samo dobro kontrolirati.
Povišeni krvni tlak - najčešća pitanja

Glavobolja i porast krvnog tlaka

Hipertenzija gotovo da nema nikakvih simptoma, odnosno ono što vidimo su posljedice dugotrajne neregulirane hipertenzije, kao što su moždani udar, infarkt, zatajenje bubrega i smetnje cirkulacije zbog ateroskleroze i oštećenja krvnih žila.

Glavobolja je vrlo čest simptom kod niza bolesti ili različitih stanja, poput smetnji s vratnom kralješnicom, migrena, upalnih bolesti (meningitis, sinusitis, otitis), tumora, smetnji vida, psihogenih uzroka i drugih – ali ne i hipertenzije. Hipertenzija gotovo da nema nikakvih simptoma, odnosno ono što vidimo su posljedice dugotrajne neregulirane hipertenzije, kao što su moždani udar, infarkt, zatajenje bubrega i smetnje cirkulacije zbog ateroskleroze i oštećenja krvnih žila.

Kod glavobolje, kao i svake druge boli zbog straha i stresa, dolazi do pojačanog otpuštanja katekolamina (adrenalin i noradrenalin), snažnih vazokonstriktora koji izazivaju stiskanje krvnih žila i na taj način dolazi do porasta krvnog tlaka. Prestankom glavobolje uzimanjem analgetika i anksiolitika doći će i do smanjenja ili normalizacije krvnog tlaka te nije potrebno uzimati dodatnu antihipertenzivnu terapiju.

Jedna od češćih grešaka je dodatno uzimanje većih doza antihipertenziva jer oni ne djeluju na glavobolju. Prestankom glavobolje, zbog produženog djelovanja antihipertenziva, osoba se će se osjećati loše jer će doći do prevelikog sniženja krvnog tlaka.

Ako osoba osjeća bolove iz nekog drugog razloga npr. napadaj kamenaca ili lom kosti, također dolazi do porasta krvnog tlaka. Međutim, tada nikome ne pada na pamet dodatno snižavati krvni tlak i vrlo često ga se niti ne mjeri. Moguće je osjetiti samo niži krvni tlak i tad se osjećamo loše, nemoćno, nedostaje nam snage. Nitko od nas ne zna koliki mu je krvni tlak u određenom trenutku budući da ga ne možemo osjetiti. Možemo ga jedino izmjeriti i tek onda saznati koliki je.

Iznimno rijetko, nagli porast krvnog tlaka može izazvati simptome poput glavobolje, pojačanog znojenja i crvenila lica. Ovo stanje javlja se kod sekundarnog uzroka hipertenzije, feokromocitoma, tumora srži nadbubrežne žlijezde koji izlučuje katekolamine. Feokromocitom se javlja vrlo rijetko, kod manje od 0,5 % hipertoničara. Sličnosti nalazimo i kod epistakse (krvarenje iz nosa), no u tom je slučaju poželjnije dodatno uzeti manju dozu antihipertenziva jer će dovesti do bržeg sniženja krvnog tlaka i tako pospješiti prestanak krvarenja.

Koliko često mjeriti krvni tlak?

Jedno od važnih pitanja je koliko često mjeriti krvni tlak. Ovo je osobito važno kod započinjanja liječenja hipertenzije ili kod korekcije terapije. Krvni tlak je kod svih osoba, kod onih s normotenzijom, ali i onih s povišenim tlakom, podložan dnevnim varijacijama zbog unutarnjih, ali i vanjskih čimbenika i gotovo svaki put ćemo izmjeriti nešto drukčije vrijednosti. Stoga nas učestalo mjerenje krvnog tlaka, što neki bolesnici nekad čine i 10-ak puta dnevno, neće dovesti do dobre regulacije krvnog tlaka. Upravo suprotno, ovakvim bolesnicima liječnici će teško regulirati krvni tlak jer na svoju ruku mijenjaju dozu lijeka u ovisnosti o izmjerenim vrijednostima.

Jedna je od strategija prvi tjedan-dva mjeriti krvni tlak 2-3 puta dnevno, a potom, ako je tlak dobro reguliran, jednom-dva puta tjedno, ponekad ujutro ili popodne. Ako krvni tlak previše oscilira ili je stalno povišen, potrebno je učiniti 24-satno kontinuirano mjerenje krvnog tlaka. S hipertenzijom se treba naučiti živjeti, kao i s drugim kroničnim bolestima, a ne postati rob bolesti.

Najčešće greške kod mjerenja krvnog tlaka

Važno je da je orukvica manžete tlakomjera adekvatna, jer će prevelika ili premala orukvica dovesti do greške u mjerenju za 5-15 mmHg, a kod pretilih osoba ako je manžeta premala i do 30 mmHg.

Budući da brojni čimbenici utječu na visinu krvnog tlaka, od velike je važnosti pravilno izmjeriti krvni tlak. Kako sam čin mjerenja predstavlja određeno uzbuđenje ili iščekivanje, doći će do povećanih vrijednosti krvnog tlaka, zbog čega prvo mjerenje tlaka najčešće daje najviše vrijednosti i nije realna slika. Potrebno se umiriti i nakon 3-5 minuta ponovo izmjeriti krvni tlak. Tek ćemo tada dobiti puno preciznije vrijednosti.

Pojedini vanjski čimbenici značajno utječu na krvni tlak, pa tako stres, konflikt ili ljutnja povećavaju krvni tlak za 20-60 mmHg, bol za 20-40 mmHg, vožnja ili manja fizička aktivnost za 10-20 mmHg, hranjenje za 10 mmHg, a konzumacija alkohola ili kave za 5-10 mmHg. Također je važno opustiti se jer i položaj tijela ima ulogu u neadekvatnom mjerenju.

Tako prekrižene noge ili nepoduprta ruka dovode do povećanog sistoličkog tlaka za 8-10 mmHg, a sjedenja bez naslonjenih leđa za porast dijastoličkog tlaka za 5-6 mmHg. Važno je da je orukvica manžete tlakomjera adekvatna, jer će prevelika ili premala orukvica dovesti do greške u mjerenju za 5-15 mmHg, a kod pretilih osoba ako je manžeta premala i do 30 mmHg.

Kod 10-30 % osoba dolazi do mjerenja povišenog krvnog tlaka kad im ga mjeri obiteljski liječnik, a kod kuće, kada ga sami mjere, imaju normalne vrijednosti. Radi se o tzv. efektu bijele kute. U tom slučaju nije potrebno uzimati antihipertenzivnu terapiju, već je poželjno učiniti 24-satno mjerenje krvnog tlaka. Međutim, treba imati na umu da će 30-60 % ovih osoba tijekom 5 godina razviti hipertenziju.

Antihipertenzivi i oticanje nogu

Oticanje nogu najviše se povezuje s uzimanjem antihipertenziva iz skupine blokatora kalcijskih kanala. To je skupina najpotentnijih antihipertenziva, koji imaju najveći učinak na snižavanje krvnog tlaka. Njihov učinak karakterizira vazodilatacija krvnih žila. Zbog tog učinka kod pojedinih osoba koje imaju sklonost nastanku hipostatskih edema (otoka potkoljenica kod dugotrajnog stajanja) i pretilih osoba, koje također imaju sklonost nastanku edema zbog volumnog opterećenja, može doći do oticanja nogu.

Zahvaćene osobe ujutro su najčešće bez edema, ali se tijekom dana do noći edemi povećavaju. Uz snižavanje doze za 50 % kod većine bolesnika dolazi do nestanka edema. 

Budući da oko dvije trećine bolesnika regulaciju hipertenzije zahtijeva upotrebu dva i više antihipertenziva, danas postoje fiksne kombinacije lijekova za snižavanje krvnog tlaka. Najčešće se radi o blokatorima kalcijskih lanala s ACE-inhibitorima, sa ili bez dodatka diuretika, koji dodatno dovode do smanjenja ili nestanka edema. Također treba voditi računa o unosu soli, koja dodatno utječe i na porast krvnog tlaka i na pojačan nastanak edema.

Treba voditi računa o tome da i druge bolesti dovode do edema nogu (bubrežne bolesti, popuštanje srca, oštećenje jetre), o čemu treba razmišljati osobito ako se korekcijama terapije edemi ne povlače.

Antihipertenzivi i kašalj

ACE-inhibitori uzimaju se samostalno ili u kombinaciji s ranije spomenutim blokatorima kalcijskih kanala ili diureticima, a rijetko i beta-blokatorima.

Kašalj kao nuspojava antihipertenzive terapije povezuje se s uzimanjem skupine blokatora angiotenzin-konvertaze (ACE-inhibitori) i javlja se kod oko 5-10 % slučajeva. Kako se radi o skupini lijekova s izrazito povoljnim učinkom na krvni tlak, ali i s odličnim protektivnim učinkom na različite organe, ACE-inhibitori se ubrajaju u skupinu najprepisivanijih antihipertenziva. Ovi lijekovi uzimaju se samostalno ili u kombinaciji s ranije spomenutim blokatorima kalcijskih kanala ili diureticima, a rijetko i beta-blokatorima.

Suhi kašalj najčešće se javlja tjedan do mjesec dana od početka uzimanja lijekova. U tom ga je slučaju potrebno zamijeniti sa sličnom skupinom lijekova s jednakovrijednim učincima, a to su blokatori angiotenzinskih receptora, koji ne izazivaju kašalj. Tek ako se i dalje nastavlja suhi kašalj, potrebno je provesti dodatnu specijalističku obradu.

Unatoč svim mogućnostima koje danas imamo, od potentnih antihipertenzivnih lijekova, kombinacije antihipertenziva u jednoj tableti, i dalje je tek jednoj trećini bolesnika s hipertenzijom krvni tlak dobro reguliran. Do toga dolazi dijelom zbog neredovitog uzimanje ili preskakanja terapije, dijelom zbog nepridržavanja nefarmakoloških mjera (smanjiti unos soli, pojačanje fizičke aktivnosti, promjena prehrambenih navika), te dijelom zbog nemjerenja krvnog tlaka i izostanka kontrole.

Samo sniženje sistoličkog tlaka za 10 mmHg dovodi do smanjenja relativnog rizika glavnih kardiovaskularnih događaja za oko 20 %, a cerebrovaskularnih za oko 30 %, što dovoljno govori o važnosti kontrole krvnog tlaka.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(3)
5.0 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.