Povišeni krvni tlak

Važnost kontrole povišenog krvnog tlaka

Objavljeno 27.04.2021.
Dr. sc. Valentina Ćorić-Martinović, dr. med., specijalist internist, subspecijalist nefrolog
Povišen krvni tlak ili arterijsku hipertenziju definiramo na osnovu višestrukih mjerenja, s razmakom od nekoliko dana ili temeljem 24-satnog mjerenja arterijskog tlaka ukoliko je viši od 140/90 mmHg.
Važnost kontrole povišenog krvnog tlaka

Vrijednosti krvnog tlaka

Smjernice Europskog kardiološkog društva i Europskog društva za hipertenziju iz 2018. godine preporučuju snižavanje sistoličkog krvnog tlaka (SKT) prema dobi hipertenzivnih bolesnika na vrijednosti:

  • 18 do 65 godina na manje od 130 mmHg ali ne ispod 120 mmHg
  • stariji od 65 godina na 130-139 mmHg
  • kod kroničnih bubrežnih bolesnika je cilj manje od 140 mmHg

te snižavanje dijastoličkog krvnog tlaka (DKT) na 70-79 mmHg za sve bolesnike.

Arterijska hipertenzija

Razlikujemo dva tipa arterijske hipertenzije: esencijalnu ili primarnu (85-95%) i sekundarnu (5-15%). Esencijalna arterijska hipertenzija  je doživotna i kronična genetska bolest, koja zahtjeva i doživotno liječenje. Od gena uključenih u razvoj esencijalne arterijske hipertenzije najbitniji su oni koji reguliraju reapsorpciju soli i vode u bubrežnim kanalićima što postavlja bubreg u središte problema a najveći učinak na arterijsku hipertenziju povezan je uz polimorfizam gena za angiotenzinogen. Kod sekundarne arterijske hipertenzije je potrebno rješavati njene uzroke a najčešći su debljina, sindrom apneje u snu, primarni aldosteronizam, renoparenhimna/renovaskularna hipertenzija, feokromocitom, Cushingov sindrom, bolesti štitnjače, hiperparatireoidizam, uzimanje nekih lijekova i koarktacija aorte.

Povišeni krvni tlak i oštećenja organa

Svjetska zdravstvena organizacija dijeli povišen krvni tlak prema prisutnosti oštećenja ciljnih organa na:

  • STUPANJ I - bez znakova oštećenja srca, bubrega ili mozga uz normalan nalaz očne pozadine
  • STUPANJ II - dokazano bar jedno oštećenje (hipertrofija lijeve klijetke, proteinurija i blaga azotemija <176 µmol/L, generalizirano i žarišno suženje retinalne arterije i ili prisutnost aterosklerotskog plaka)
  • STUPANJ III - klinički znaci oštećenja organa (srce- angina pektoris, infarkt miokarda, zatajenje crpne funkcije srca, mozak-apopleksija, tranzitorne ishemične atake, hipertenzivna encefalopatija, bubrezi-serumski kreatinin >176 µmol/L, zatajenje funkcije bubrega, očna pozadina-krvarenja, eksudati, edem papile, krvne žile-disecirajuća aneurizma, periferna okluzivna bolest arterija).

Visina krvnog tlaka direktno je posljedično tome vezana uz očekivano trajanje života određene osobe. Osobe sa nereguliranim povišenim krvnim tlakom u pravilu žive kraće od osoba sa urednim vrijednostima krvnog tlaka. Subjektivne smetnje većina bolesnika počinje osjećati tek s razvojem ozbiljnih komplikacija zbog čega za povišen krvni tlak često kažemo da je tihi ubojica. Bolesnici s visokim vrijednostima krvnog tlaka imaju 6 puta veći rizik obolijevanje od koronarne bolesti srca i 19 puta veći rizik od moždanog udara. Gotovo 50 % svih uzroka smrti su srčano-žilne bolesti i s njima povezan povišeni krvni tlak, stoga su pravovremeno otkrivanje, redovita kontrola i dobra regulacija krvnog tlaka neki od najvažnijih čimbenika u prevenciji srčanog i moždanog udara i s njima povezane trajne invalidnosti i prerane smrtnosti. 

Komplikacije koje uzrokuje povišeni krvni tlak

Oštećenje i sužavanje arterija Visoki krvni tlak može oštetiti unutarnje obloge arterija. Kada masti iz hrane uđu u krvotok, mogu se nakupiti u oštećenim arterijama. Na kraju, zidovi arterija postanu manje elastični, što ograničava protok krvi kroz tijelo. Ako su ovim promjenama zahvaćene arterije koje opskrbljuju srčani mišić krvlju govorimo o koronarnoj bolesti koja može dovesti do bolova u prsima u smislu angine pectoris i srčanog udara i ili nepravilnih srčanih ritmova (aritmije).

Aneurizma arterija Tijekom vremena, kontinuirani tlak krvi koja se kreće kroz oslabljenu arteriju može uzrokovati da se dio njenog zida poveća i formira izbočina (aneurizma). Aneurizma može potencijalno puknuti i uzrokovati unutarnje krvarenje koje ugrožava život.

Proširenje lijeve kljetke srca Visoki krvni tlak prisiljava srce da radi jače nego što je potrebno kako bi krv bila pumpana u ostatak tijela. To uzrokuje zadebljanje mišića/stijenke lijeve klijetke (hipertrofija lijeve klijetke). Takve promjene ograničavaju sposobnost klijetke da pumpa krv u tijelo. Takvo stanje povećava rizik od srčanog udara, zatajenja srca i iznenadne srčane smrti.

Prolazni ishemijski napad (TIA) Ponekad se naziva mali moždani udar, a radi se o prolaznom ishemijskom napadu gdje dolazi do kratkog, privremenog prekida dotoka krvi u mozak. Često je uzrokovan aterosklerozom ili krvnim ugruškom - oba mogu nastati zbog visokog krvnog tlaka. Prolazni ishemijski napad često je upozorenje izloženosti riziku pravog, velikog moždanog udara i srećom, prolazi bez vidljivih posljedica.

Moždani udar Do moždanog udara dolazi kada je dio mozga lišen kisika i hranjivih tvari, što uzrokuje odumiranje moždanih stanica. Nekontrolirani visoki krvni tlak može dovesti do moždanog udara oštećivanjem i slabljenjem krvnih žila mozga, uzrokujući njihovo sužavanje, pucanje i krvarenje. Visoki krvni tlak može uzrokovati i stvaranje krvnih ugrušaka u arterijama koje vode do mozga, blokirajući protok krvi i potencijalno uzrokujući moždani udar.

Demencija je bolest mozga koja rezultira problemima s razmišljanjem, govorom, rasuđivanjem, pamćenjem, vidom i pokretom. Postoje brojni uzroci demencije. Vaskularna demencija se može dogoditi kao posljedica sužavanja i začepljenja arterija koje opskrbljuju mozak krvlju. Demencija je moguća i kao posljedica moždanih udara uzrokovanog prekidom protoka krvi u mozak.

Blago kognitivno oštećenje je prijelazna faza između promjena u razumijevanju i pamćenju koje dolazi kao dio prirodnog procesa starenja i ozbiljnijih problema uzrokovanih Alzheimerovom bolesti. Kao i u slučaju demencije, ono može biti posljedica zaustavljenog protoka krvi u mozak kada visoki krvni tlak oštećuje arterije.

Zatajenje bubrega najčešće je uzrokovano visokim krvnim tlakom. Razlog tome je što može oštetiti velike arterije koje vode do bubrega i sitne krvne žile (glomeruli) unutar bubrega. U oba slučaja bubrezi ne mogu učinkovito filtrirati otpad iz krvi, nakupljaju se opasne razine tekućine i otpada što u konačnici dovodi do potrebe dijalize ili transplantacije bubrega radi održavanja životnih funkcija.

Stvaranje ožiljaka na bubrezima - glomeruloskleroza. Glomeruli su sićušne nakupine krvnih žila unutar bubrega koje filtriraju tekućinu i otpad iz krvi. Glomeruloskleroza utječe na bubrege tako da oni ne mogu učinkovito filtrirati otpad, što dovodi do zatajenja bubrega.

Oštećenje krvnih žila očiju - retinopatija. Visoki krvni tlak može oštetiti krvne žile na mrežnici, uzrokujući retinopatiju. Radi se o stanju koje dovodi do krvarenja u oku, zamagljenog vida i potpunog gubitka vida.

Oštećenje očnog živca - optička neuropatija. Kod ovog stanja blokirani protok krvi oštećuje vidni živac što može dovesti do gubitka vida.

Seksualna disfunkcija Iako nesposobnost održavanja erekcije (erektilna disfunkcija) postaje sve češća kod muškaraca nakon navršenih 50 godina, još je vjerojatnije da će se pojaviti ako imaju i ne liječe visoki krvni tlak. Vremenom visoki krvni tlak oštećuje sluznicu krvnih žila i uzrokuju zadebljanje i sužavanje arterija (ateroskleroza), ograničavajući tako protok krvi.

Žene također mogu imati seksualnu disfunkciju kao nuspojavu visokog krvnog tlaka. Za neke žene to stanje dovodi do smanjenja seksualne želje ili uzbuđenja, suhoće rodnice ili poteškoća u postizanju orgazma. Kao i muškarci, žene također mogu osjećati anksioznost i imati probleme u vezi zbog seksualne disfunkcije.

Gubitak koštane mase Visoki krvni tlak može povećati količinu kalcija u urinu. Prekomjerna eliminacija kalcija može dovesti do gubitka gustoće kostiju (osteoporoze), što zna dovesti do loma kostiju. Rizik je izraženiji kod starijih žena.

Problemi sa spavanjem Opstruktivna apneja u snu - stanje u kojem se opuštaju mišići grla koji pritom uzrokuju glasno hrkanje - javlja se kod više od polovice onih s visokim krvnim tlakom. Smatra se u zadnje vrijeme da i samo povišeni krvni tlak može potaknuti apneju za vrijeme spavanja.

Važnost promjene životnih navika

Na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka se može utjecati promjenom štetnih životnih navika: smanjenjem unosa soli, uravnoteženom pravilnom prehranom, prestankom pušenja, izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola, redovitom tjelesnom aktivnosti, održavanjem normalne tjelesne težine. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50% hipertenzija, tjelesna neaktivnost za oko 20% i pretilost za oko 30% svih hipertenzija.

Važno je redovito kontrolirati krvni tlak, a kod povišenog krvnog tlaka redovito uzimati lijekove prema preporuci liječnika. Prilikom odabira terapije protiv povišenog krvnog tlaka je  potreban individualan pristup a na prvom mjestu je uvijek promjena stila života.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(8)
4.8 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.