Povišeni krvni tlak

Arterijska hipotenzija - niski krvni tlak

Objavljeno 29.09.2020.
Dino Kasumović, dr. med., specijalizant nefrologije
Arterijska hipotenzija, to jest niski krvni tlak, pojava je koja može imati mnoštvo uzroka - od onih koji ugrožavaju život poput nekih aritmija do kroničnih stanja bez ikakvih simptoma. Liječi se prvenstveno sam uzrok hipotenzije, a u nedostatku istog, liječenje je najčešće vezano za promjenu životnih navika i rjeđe upotrebu lijekova. Hipotenziji su sklonije starije osobe te je ona jedan od najčešćih uzroka padova koji mogu uzrokovati brojne komplikacije.
Arterijska hipotenzija - niski krvni tlak

Vrijednosti niskog krvnog tlaka

Granične vrijednosti za arterijsku hipotenziju nisu jasno definirane kao kod arterijske hipertenzije, a najčešća se odnosi na sistolički tlak niži od 90 mmHg te dijastolički tlak od 60 mmHg kod odraslih osoba.

Granične vrijednosti za arterijsku hipotenziju nisu tako jasno definirane kao kod arterijske hipertenzije, a najčešća se odnosi na sistolički (gornji) tlak niži od 90 mmHg (u nekim verzijama 100 ili 110 mmHg) te dijastolički (donji) tlak od 60 mmHg kod odraslih osoba; kod djece ovisi o dobi. Slobodnija definicija je ona o vrijednosti krvnog tlaka koja je niža od normalno očekivane za pojedini organizam u određenim uvjetima; poznato je da se ljudi razlikuju prema toleranciji niskog tlaka.

Nizak krvni tlak je, ako nije riječ o akutnom ili životnougrožavajućem obliku, često zanemarena pojava, a česta je posebice kod osoba starije životne dobi. Postoje primarni oblici hipotenzije, kod kojih se ne može utvrditi jasan uzrok, te sekundarni oblici, kod kojih je on jasan. Također, postoji akutno nastala te kronična, dugotrajna hipotenzija.

Simptomi su češći pri akutnim oblicima i najčešće se odnose na slabiju prokrvljenost mozga što se može očitovati slabošću, ošamućenošću, tegobama s vidom, omaglicama i vrtoglavicama ili, u slučaju kompenzatorne aktivacije simpatičkog živčanog sustava (kojem je cilj vratiti vrijednosti tlaka prema normali), sa simptomima ubrzanog rada srca, preznojavanjem, nemirom. Trajni oblik niskog tlaka često ne uzrokuje simptome te se na njega organizam obično prilagodio.

Autonomni živčani sustav je dio živčanog sustava koji ne ovisi o volji i koji kontrolira brojne fiziološke funkcije uključujući krvni tlak. Obuhvaća simpatički živčani sustav koji priprema tijelo za pobuđeno stanje te nastoji povisiti krvni tlak, dok je parasimpatički živčani sustav (posredovan uglavnom preko živca vagusa) vezan za stanje mirovanja te nastoji sniziti krvni tlak.

Ortostatska hipotenzija

Ortostatska ili posturalna (položajna) hipotenzija češća je kod starijih osoba te se prema nekim podacima nalazi kod svake pete osobe starije od 65 godina. Prema definiciji to je pad sistoličkog krvnog tlaka za najmanje 20 mmHg i/ili dijastoličkog krvnog tlaka za najmanje 10 mmHg u uspravnom položaju nakon dizanja iz ležećeg (ili sjedećeg) položaja.

Brojni su uzroci koji mogu dovesti do ortostatske hipotenzije, s često izraženim simptomima u vidu omaglica, vrtoglavica kao i mogućeg naglog kratkotrajnog gubitka svijesti – sinkope. Poznato je da je i sam baroreceptorski refleks oslabljen kod starijih ljudi i to se smatra najčešćim uzrokom, a starije osobe često uzimaju i brojne lijekove uključujući one za snižavanje krvnog tlaka. Nadalje, kod primjerice smanjenja volumena u dehidraciji, krvni se tlak ne stigne dovoljno povisiti, kao i u šećernoj bolesti pri oštećenju živaca koji prenose impulse za regulaciju tlaka.

Vazovagalna reakcija

Prije same sinkope može doći do ošamućenosti, pojačanog znojenja, mučnine, zujanja u ušima ili poremećaja vida.

Vazovagalna (refleksna) reakcija je stanje praćeno bradikardijom (sporom srčanom frekvencijom, <60 u minuti) i perifernom vazodilatacijom, što dovodi do hipotenzije, uslijed podražaja živca vagusa i inhibicijom simpatičkog živčanog sustava. U uspravnom položaju tako često može doći do sinkope. Prije same sinkope može doći do ošamućenosti, pojačanog znojenja, mučnine, zujanja u ušima ili poremećaja vida. Ova reakcija može biti izazvana sljedećim događajima: podražajem receptora za tlak, porastom tlaka u trbušnoj šupljini ili prsnom košu, jakim emocijama (bol, strah...) ili dugotrajnim stajanjem.

Akutni oblici hipotenzije

Nakon obroka dolazi do premještanja veće količine krvi u crijevni krvožilni sustav te kod osjetljivih osoba to može prouzrokovati preveliki pad sistemnog krvnog tlaka

Arterijska hipotenzija može se javiti uslijed raznih stanja i bolesti, kao akutna ili kronična pojava. Ponekad se vezano za isti uzrok mogu javiti oba oblika, primjerice u trudnoći, pri upotrebi nekih lijekova, u infarktu miokarda itd.

Hipovolemija – gubitak volumena uslijed obilnog mokrenja, povraćanja ili proljeva, krvi primjerice uslijed krvarenja ili plazme uslijed primjerice većih opeklina.

Poremećen rad srca – smanjen srčani rad uslijed primjerice infarkta miokarda, srčane tamponade ili plućne embolije kao i kod aritmija. Ovakve su pojave u pravilu praćene bolom u prsima, otežanim disanjem ili osjećajem lupanja srca.

Sistemna vazodilatacija – sistemno proširenje krvnih žila uz pad perifernog žilnog otpora nastaje primjerice pri izlaganju vrućini, ali i u stanjima poput sepse, anafilaksije ili kod nekih neuroloških oboljenja.

Hiperventilacija (ubrzano disanje) – pri ubrzanom disanju, primjerice pri izraženoj anksioznosti kao u napadaju panike, dolazi do pojačanog izdisanja ugljičnog dioksida što smanjuje njegovu koncentraciju u krvi. Pritom dolazi do stezanja žila u mozgu što dovodi do generalizirane slabije opskrbe mozga krvlju, a oslabljena funkcija mozga dovodi do sistemne hipotenzije.

Trudnoća – kod nekih trudnica uslijed pritiska povećane maternice na venu koja doprema krv do srca dolazi do smanjenog punjenja srčanih klijetki te pada tlaka. Inače, u trudnoći normalno dolazi do pada krvnog tlaka, posebice u drugom tromjesečju, uslijed promjena u kardiovaskularnom sustavu.

Postprandijalna hipotenzija (hipotenzija nakon obroka) - nakon obroka dolazi do premještanja veće količine krvi u crijevni krvožilni sustav te kod osjetljivih osoba to može prouzrokovati preveliki pad sistemnog krvnog tlaka. Ova je pojava u pravilu vezana za ljude starije dobi koji boluju od nekih bolesti koje onemogućavaju adekvatnu prilagodbu tlaka danoj situaciji (poput Parkinsonove ili šećerne bolesti).

Sindrom karotidnog sinusa (vazovagalna reakcija) – povećana osjetljivost receptora za tlak u karotidnim arterijama nekih osoba može pri njihovom podražaju, primjerice nošenjem uskog ovratnika, dovesti do vazodilatacije i pada sistemnog tlaka.

Porast tlaka u trbušnoj šupljini ili prsnom košu (vazovagalna reakcija) – pri mokrenju dolazi do naglog porasta tlaka u trbušnoj šupljini što smanjuje priljev krvi prema srcu. Pri porastu tlaka u prsnom košu može doći do istog mehanizma razvoja hipotenzije, kao primjerice uslijed napinjanja pri kašljanju.

Kronični oblici hipotenzije

Lijekovi - dio lijekova može uslijed neadekvatne primjene izazvati hipotenziju. Pojava je češća kod starijih osoba i može se očitovati ortostatskom hipotenzijom. Na prvome mjestu tu su lijekovi za liječenje povišenog krvnog tlaka, antihipertenzivi. Cilj je u osoba s povišenim krvnim tlakom sniziti krvni tlak, ali nekada može doći do prevelikog sniženja.

Lijekovi koji najčešće dovode do ovog stanja su diuretici te alfa-blokatori, ali i druge skupine antihipertenziva mogu izazvati hipotenziju, posebice kada se propisuju prvi put. Stoga bi posebno na početku uvođenja novog antihipertenziva trebalo češće provjeravati krvni tlak. I drugi lijekovi mogu izazvati hipotenziju. Tu se ubrajaju nitratni spojevi, antipsihotici, antidepresivi, antiparkinsonici i drugi.

Bolesti srca – razna srčana oboljenja poput kardiomiopatija i bolesti aortne i mitralne valvule uslijed slabije funkcije srca mogu dovesti i do teške hipotenzije.

Endokrinološke bolesti – na prvome mjestu tu je šećerna bolest zbog oštećenja živaca koji sudjeluju u normalnim refleksima održavanja krvnog tlaka; hipotireoza zbog smanjenog srčanog minutnog volumena; Addisonova bolest (zatajenje kore nadbubrežne žlijezde) kod koje se smanjuje lučenje hormona koji sudjeluju u održavanju krvnog tlaka.

Bolesti jetre – u dekompenziranoj fazi ciroze jetre dolazi do nekoliko promjena koje mogu pridonijeti niskom tlaku, od nakupljanja tekućine u trbuhu do krvarenja iz proširenih vena jednjaka.

Neurološke bolesti – bolesti središnjeg živčanog sustava poput Parkinsonove bolesti, moždanog udara ili tumora kralježnične moždine mogu uzrokovati hipotenziju.

Idiopatska ili konstitucijska hipotenzija – dio osoba zbog svoje konstitucije i specifičnog rada kardiovaskularnog i živčanog sustava gotovo stalno ima niže vrijednosti krvnog tlaka, a u podlozi nema organske bolesti. Osim nasljeđa ulogu prema istraživanjima imaju prehrana, tjelesna masa, geografsko područje, vježbanje i stres.

Fizički aktivne osobe – u osoba koje se redovito bave fizičkom aktivnosti, poput sportaša, mogu se bilježiti niže vrijednosti krvnog tlaka kao i usporena srčana frekvencija što je tada odraz boljeg kardiovaskularnog kapaciteta.

Varikoziteti nogu/dugotrajno stajanje – u nekih osoba uslijed zastoja venske krvi u proširenim venama nogu dolazi do smanjenog priljeva krvi u srce te time do smanjenog srčanog minutnog volumena. Slična se pojava može dogoditi i u normalnim venama pri dugotrajnom stajanju na istom mjestu posebice ako je u okolini vruće što dovodi do vazodilatacije.

Dijagnostika

Testovi za potvrdu autonomne disfunkcije uključuju snimanje EKG-a i tlaka vezano za Valsalvin pokus, ustajanje ili pokus ventilacije.

Posebnu pozornost treba obratiti na znakove bolesti kardiovaskularnog i živčanog sustava kao i na lijekove u terapiji. Snima se EKG, a posebice u slučaju sinkope potrebno je napraviti i 24-satno snimanje EKG-a kako se ne bi propustile moguće aritmije. Mjerenjem tlaka kroz 24 sata može se zabilježiti vrijeme nastanka i duljina hipotenzivnih epizoda. Pri sumnji na srčano podrijetlo tegoba treba napraviti ultrazvuk srca.

Testiranje ortostatske hipotenzije najčešće se provodi tako da osoba leži 5 minuta te potom ustaje, a prije ustajanja i 1-3 minute nakon toga mjeri se krvni tlak. Ako testiranje bude negativno, a osoba inače ima simptome, može se provesti i test s nagibnim stolom, gdje se, pomičući stol na kojem osoba leži, nastoje proizvesti promjene kao pri ustajanju, uz mjerenje parametara. Ovim testom se testira i pojava vazovagalne reakcije.

Sindrom karotidnog sinusa treba ispitati masažom određenog mjesta na karotidnoj arteriji jedne strane vrata u ležećem položaju uz snimanje EKG-a i tlaka. Kod postprandijalne hipotenzije mjeri se tlak prije i poslije jela. Testovi za potvrdu autonomne disfunkcije uključuju snimanje EKG-a i tlaka vezano za Valsalvin pokus, ustajanje ili pokus ventilacije. Postoje i drugi specifični pokusi, posebice oni vezani za neurološka oboljenja.

Liječenje hipotenzije

Alkoholna pića bi trebalo izbjegavati jer alkohol dovodi do vazodilatacije i pojačanog gubitka volumena mokrenjem.

Liječenje hipotenzije u prvom redu odnosi se na liječenje osnovne bolesti koja je do nje dovela ili izbjegavanje određenih situacija kao u slučaju vazovagalne reakcije. U procesu dijagnosticiranja uzroka primjenjuju se određene metode ili rjeđe lijekovi koji dovode do povišenja srčanog minutnog volumena ili perifernog žilnog otpora i tako se povisuje krvni tlak. Savjetuje se uzimati više tekućine i manje obroke.

Premda se zbog brojnih zdravstvenih rizika to inače ne preporučuje, osobe s izraženom hipotenzijom mogu povisiti svoj dnevni unos soli na 8-10 g ako nema kontraindikacija kao što je srčano zatajivanje. Alkoholna pića bi trebalo izbjegavati jer alkohol dovodi do vazodilatacije i pojačanog gubitka volumena mokrenjem. Mogu se koristiti elastične čarape za noge koje povisuju venski tlak i priljev krvi srcu, a time i sistemni tlak.

Treba izbjegavati tuširanje vrućom vodom ili boravak u vrućim prostorijama zbog vazodilatacije te se treba baviti blažom do umjerenom tjelovježbom bez naprezanja koja pojačava tonus žila i rad mišića za bolji venski priljev krvi iz nogu. Spavanjem s blago podignutim uzglavljem smanjuje se povrat tekućine u krvne žile koji noću dovodi do pojačanog stvaranja mokraće i time, posebice ujutro, do mogućeg razvoja hipotenzije.

Kod ortostatske hipotenzije bitno je polako se uspravljati u stojeći položaj (iz ležećeg primjerice 5 minuta u sjedeći pa potom u stojeći) te izbjegavati predugo ostajanje u njemu. Kod postprandijalne hipotenzije treba jesti manje obroke, leći nakon obroka te ne uzimati antihipertenzive prije jela. Kofein se pokazao učinkovitim povremenim rješenjem u ovom obliku hipotenzije.

Lijekovi se rijetko upotrebljavaju. Fludrokortizon je mineralokortikoid koje povisuje tlak zadržavanjem natrijevog klorida i vode, slično kao i nesteroidni antireumatici. Midodrin dovodi do suženja manjih arterija čime povisuje periferni žilni otpor, a suzuje i vene i tako povisuje krvni tlak. Beta-blokator propranolol to čini blokiranjem perifernog vazodilatacijskog učinka.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(4)
4.8 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.