Priručnik bolesti

Parkinsonova bolest

Grupa: Bolesti živčanog sustava
Posjetite centar: Parkinsonova bolest
Parkinsonova bolest (PB) je progresivan poremećaj centralnog živčanog sistema. Glavni simptomi bolesti su originalno opisani 1817., a opisao ih je engleski liječnik dr. James Parkinson, koji ju naziva drhtajuća paraliza. Tek 1960-tih identificirane su patološke i biokemijske promjene u mozgu pacijenata, što otvara put za prvi efektivni lijek za tu bolest.

Što je to?

Parkinsonova bolest je progresivno degenerativno stanje, općenito okarakterizirano drhtanjem (tremorom), usporenošću pokreta (bradikinezijom), ukočenošću, te abnormalnostima držanja tijela. U svojem najozbiljnijem obliku, povezana je sa dubokim fizičkim i mentalnim poremećajem. Etiologije i patofiziologija ove bolesti relativno je slabo shvaćena i dijagnoze se obično temelje na kliničkim obilježjima.

Opis bolesti

Kada se pojavi PB obično se pojave degenerativne promjene u području mozga poznatome kao crna tvar ili substantia nigra koja proizvodi dopamin, kemijsku tvar koja omogućuje ljudima da se kreću normalno i precizno. Parkinsonova bolest je okarakterizirana jakim nedostatkom dopamina. Taj nedostatak je uzrok simptoma PB.

Tko dobiva Parkinsonovu bolest?

Pogođeni su i muškarci i žene. Učestalost bolesti je značajno veća u grupi ljudi preko 50-te iako postoji alarmirajući porast pacijenata mlađe dobi. Simptomi Slijedi popis primarnih (osnovnih) i sekundarnih simptoma Parkinsonove bolesti. Važno je uočiti da se ne pojavljuje cijeli opseg simptoma kod svih pacijenata; u stvari, ne kod većine.

Primarni simptomi

Ukočenost je pojačan tonus ili ukočenost u mišićima. Ako privremeno nije olakšana sa lijekovima koje nazivamo antiparkinsonicima, ukočenost je uvijek prisutna. Međutim, pojačava se tijekom kretanja. Često je odgovorna za izraz lica u obliku maske. Kod nekih pacijenata, ukočenost vodi osjećanju boli, posebno u rukama i ramenima. Tremor (drhtanje) je simptom koji javnost često povezuje sa PB, ali ustvari tek oko 25% pacijenata doživljava jako slabi tremor ili ga uopće nemaju. Kada je prisutan, tremor može biti jači na jednoj strani tijela. Osim što pogađa ruke i noge, ponekad uključuje glavu, vrat, lice i čeljust. Bradikinezija znači sporost pokreta. Ovaj simptom je obilježen zakašnjenjem početnih pokreta, što je uzrokovano sporosti u prijenosu nužnih instrukcija od mozga prema određenim dijelovima tijela. Kada su upute primljene, tijelo sporo odgovara na njih. Slaba ravnoteža također pogađa ljude sa PB. To pogotovo dolazi do izražaja kada se naglo pokrenu, što uzrokuje naglu promjenu u poziciji njihovih tijela. Neki pacijenti puno puta padaju zbog slabe ravnoteže. Problemi u kretanju obično uključuju smanjenje ili nemogućnost pregibanja udova; kratke, nespretne korake (festinacija ili nesvjesna tendencija za bržim hodanjem); teškoće u skretanju; te nagle smrznute pokrete (nemogućnost izvedbe drugog koraka).

Sekundarni simptomi

Ljudi sa Parkinsonovom bolesti također mogu patiti od bilo kojeg sa duge liste sekundarnih simptoma. Oni uključuju depresiju, poremećaj u spavanju, vrtoglavicu, konstipacija (zatvor), demenciju, te probleme sa govorom, disanjem, gutanjem i seksualnom funkcijom. Ponovno, važno je uočiti da različiti pacijenti imaju različite simptome.

Liječenje

Ciljevi liječenja PB su utjecati na simptome tako da su dugoročne nuspojave liječenja smanjene/izbjegnute, te usporiti ili zaustaviti progresiju bolesti. Rezultati kliničkih ispitivanje do danas su pokazali veći utjecaj na simptome kontroliranja nego na progresiju bolesti ili neuroprotekciju. Iako je PB progresivna, i danas, neizlječiva neurološka bolest, ipak reagira na terapiju lijekovima i vijek života je gotovo normalan, pogotovo u liječenju sa modernim lijekovima. Terapija PB uključuje liječenje lijekovima, liječenje bez lijekova i operaciju. Operacija je obično rezervirana za manjinu pacijenata u kasnijoj fazi bolesti koji imaju nepopustljive simptome koji predstavljaju odbacivanje farmakoterapije. Liječenje bez lijekova je važno za održavanje funkcije pacijenta, te morala pacijenta i njegovatelja. Međutim, glavna uporišta terapije lijekovima su dopaminergijski lijekovi - levodopa, dopaminski prekursor i direktni i indirektni dopaminski agonisti. Drugi lijekovi kao što su antikolinergici, amantidin i apomorfin su korisni u određenim prilikama.

(155)
3.8 od 5

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa: