Utjecaj prehrane na hipertenziju

Visoke razine ukupnog kolesterola i LDL kolesterola te niske razine HDL kolesterola u krvi povećavaju rizik od razvoja bolesti srca i krvnih žila.

DASH dijeta (Dietary Approaches to Stop Hypertension) u prijevodu znači dijetetski pristup za sprječavanje hipertenzije je nutricionistički uravnotežen plan prehrane koji uključuje cjelovite žitarice, mahunarke, voće i povrće, nemasno meso, perad, ribu te nekoliko dnevnih obroka nisko masnih mliječnih proizvoda.

Nekoliko puta tjedno preporučuje se manja količina orašastih plodova i sjemenki.

U manjim količinama može se jesti crveno meso, slatkiši i masnoće, ali DASH dijeta je vrlo restriktivna na unosu zasićenih masti, kolesterola i ukupnih masti.

DASH dijeta je razvijena u istraživanju pod pokroviteljstvom Nacionalnog instituta za zdravstvo, preporučuje je Američka udruga za srce, a dio je američkih smjernica za liječenje hipertenzije.

Najveći naglasak ove dijete je na značajnom smanjenju soli, po principu da se jelo začini začinima, a ne solju.

Istraživanja pokazuju da pridržavanje prehrambenih navika koje su po načelima DASH prehrane pomaže u snižavanju krvnog tlaka, za što je prvenstveno ova dijeta i bila osmišljena.

Nutricionistički uravnotežen plan uključuje voće i povrće i nekoliko dnevnih obroka nisko masnih mliječnih proizvoda.

Takav pristup preporučuje odabir cjelovitih žitarica, nemasno meso, perad i ribu, dok je najveći naglasak na značajnom smanjenju soli.

Promjenom prehrambenih navika može se izravno utjecati na vrijednosti određenih parametara u krvi (ukupni kolesterol, HDL-kolesterol, LDL-kolesterol, trigliceride) i očuvati zdravlje krvožilnog sustava.

Preporuke

Konzumirati više manjih obroka dnevno (do pet do šest obroka). Jesti svaka tri do četiri sata te izbjegavati prejedanje.

Ograničiti unos zasićenih masti u prehrani čiji su glavni izvori životinjske masnoće, margarin, palmina mast, mesne prerađevine itd.

Dati prednost nezasićenim masnoćama koje povoljno djeluju na krvožilni sustav. Izvori su biljna ulja, orašasti plodovi, avokado i sjemenke (lanene, chia…).

Konzumirati ribu barem 2 puta tjedno.

Prednost dati plavoj ribi koja obiluje omega-3 masnim kiselinama (srdele, skuša, tuna, losos...).

Ograničiti unos namirnica s visokim sadržajem kolesterola (iznutrice, žumanjak i morski plodovi).

Prehranu obogatiti svježim voćem i povrćem ciljati na unos od barem 500 g dnevno.

Konzumirati namirnice s visokim sadržajem topljivih vlakana (zob, jabuka, banana manje zrela, jagode, grožđe, raž, leća, slanutak, citrusi, patlidžan, grašak…).

Način pripreme hrane neka bude kuhanje, pirjanje s dodatkom maslinovog ulja ili u vlastitom soku i pečenje.

Izbjegavati prženje u dubokom ulju i pohanje.

Koristiti svakodnevno biljne začine (češnjak, peršin, ružmarin, bosiljak, origano, majčina dušica, cimet, kurkuma..).

Izbjegavati kekse, industrijske kolače, vafle i slastice koje sadrže hidrogenirano ili djelomično hidrogenirano biljno ulje ili mast.

U četvrtak, 19. svibnja 2022. godine, od 9 do 12 sati u Centru za preventivnu medicinu NZJZ "Dr. Andrija Štampar" u Zagrebu građani će moći obaviti besplatne preglede koji uključuju mjerenje krvnog tlaka, razine GUK-a, analizu tjelesne mase te liječničko, nutricionističko i kineziološko savjetovanje.