Kronična žgaravica, poznata i kao gastroezofagealna refluksna bolest (GERB), predstavlja jedan od najčešćih probavnih problema u razvijenim zemljama. Gastroezofagealni refluks znači regurgitaciju (vraćanje) sadržaja, odnosno kiseline iz želuca natrag u jednjak. Bolest nastaje kada djelovanje tako vraćenog želučanog sadržaja dovodi do upalnih promjena sluznice jednjaka. GERB je česta, kronična i ponavljajuća bolest koja bitno utječe na kvalitetu života odrasle populacije.
Kliničke značajke ove bolesti obuhvaćaju dva značajna entiteta:
Bolest se često manifestira sa netipičnim simptomima i znakovima, kao što su bol u prsnom košu, kroničan kašalj, oštećenja zubne cakline, osjećaj knedle u grlu, ponavljajuće upale grla, ponavljajuća hripavost te astma.
Poznato je da je učestalost GERB-a visoka među bolesnicima s astmom, a novije studije upućuju na uzročnu povezanost ovih dvaju bolesti. GERB može pogoršati astmatske tegobe zbog mikroaspiracije refluktiranog sadržaja i/ili stimulacijom živca vagusa kiselinom iz jednjaka. Nekontrolirana astma uslijed protrahiranog kašlja i učestale upotrebe bronhodilatatacijskih lijekova potiče refluksnu bolest povećavajući gradijent tlaka preko mišića ošita, što dovodi do pojačane sekrecije želučane kiseline i smanjenog tonusa donjeg ezofagealnog sfinktera.
Metoda poznata kao hipofaringealna višekanalna intraluminalna impedancija (HMII) pokazala se učinkovitija od konvencionalnih tehnika za identifikaciju bolesnika u kojih je astma inducirana GERB-om. Prema mišljenju znanstvenika, odrasle osobe oboljele od astme koje ne reagiraju na terapiju lijekovima za astmu ili imaju i GERB bi trebalo testirati pomoću HMII-a.
Na temelju navedenih patofizioloških mehanizama, za očekivati je da će u bolesnika s GERB-om i astmom liječenje GERB-a inhibitorima protonske pumpe (IPP) ublažiti tijek astme, poboljšati plućnu funkciju, sniziti razinu upalnog medijatora dušičnog oksida u izdahnutom zraku (FENO) te smanjiti potrebu za simptomatskim lijekovima. IPP pokazuju sistemsko djelovanje te utječu i na inhibiciju protonske pumpe u bronhima koja je odgovorna za sniženu pH vrijednost u astmi.
Kirurškim liječenjem GERB-a dolazi do ublažavanja simptoma astme u 90 posto bolesnika. Ipak, prevladavajuće mišljenje jest da je kirurško liječenje GERB-a rijetko potrebno, s obzirom da se lijekovima većina slučajeva refluksne bolesti može staviti pod kontrolu.
U borbi protiv ove bolesti koriste se:
Liječenje gastroezofagealne refluksne bolesti zahtjevan je i dugotrajan proces, a liječnici svoje bolesnike nerijetko liječe lijekovima poput antacida ili H2 blokatora bez prethodnih dijagnostičkih pretraga. U simptomatsko blažim oblicima GERB-a će za kompletno uklanjanje simptoma i regeneraciju sluznice jednjaka biti uspješna već i promjena životnog stila, uz privremenu pomoć antacida (koji se danas mogu kupiti u ljekarnama i bez liječničkog recepta). Osobe s teškom simptomatikom GERB-a moraju pristupiti dijagnostici (endoskopija) kako bi se pravovremeno odredila adekvatna terapija.