Prehrana

Pretilost - epidemija modernog doba

Objavljeno 14.12.2005.
Dr. sc. Darija Vranešić Bender, dipl. ing. biotehnologije
Iva Alebić, dipl. ing. biotehnologije
Još je Hipokrat napisao "Korpulencija nije samo bolest za sebe, već i prijetnja za razvoj ostalih bolesti", što navodi na činjenicu da je već tada pretilost shvaćena kao medicinski poremećaj koji vodi brojnim popratnim bolestima.
Pretilost - epidemija modernog doba

Pretilost

Nedavno je pokazano da pretilost u dobi od 40 godina smanjuje životni vijek za 7 godina.

Prekomjerna tjelesna masa drugi je najčešći uzrok preventabilnih smrtnih slučajeva (prvi je pušenje) te šesti je najvažniji čimbenik rizika razvoja kroničnih bolesti. Ukupni životni vijek već je smanjen uslijed nekih posljedica pretilosti poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i nekoliko vrsta karcinoma. Nedavno je pokazano da pretilost u dobi od 40 godina smanjuje životni vijek za 7 godina. Kompleksan patološki proces koji uzrokuje pretilost odraz je utjecaja okoline, genetičkog nasljeđa i odnosa pojedinaca prema hrani i svojemu tijelu.

Pretilost, sa širokim spektrom komorbiditeta, zahtijeva pažljivu kliničku procjenu kako bi se identificirale čimbenici uzroka i definirale najbolje metode liječenja. Uspješnost gubitka tjelesne mase ovisi o trajnim promjenama prehrambenih navika, unosa energije i intenziteta tjelesne aktivnosti.

Učestalost

Prema nedavnim istraživanjima Italija, Malta, Grčka i Hrvatska su zemlje sa najvećim brojem pretile djece.

Tijekom prošlog desetljeća, učestalost pretilosti u zapadnim zemljama i zemljama u razvoju više se nego udvostručila. Danas je 1,1 milijarda odraslih (približno 25%) i 10% djece klasificirano kao pretilo ili s povećanom tjelesnom masom. Učestalost dječje pretilosti u razvijenim zemljama raste od 1971. U nekim europskim zemljama, primjerice u Skandinaviji učestalost je nešto niža u odnosu na zemlje Mediterana, no u oba slučaja je u porastu. (4). Najveća učestalost zabilježena je na Srednjem istoku, centralnoj i istočnoj Europi (5).

Podaci američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti pokazali su da je učestalost pretilosti među djecom u dobi od 6-19 godina porasla od 4-5% u razdoblju od 1963.-1970., te za 15% u razdoblju od 1999.-2000. godine. Koristeći slične metode dobiveni su podaci za 21 europsku zemlju u razdoblju od 1992.-2000. godine te je pronađeno da učestalost varira između 10 i 36%, gdje su Italija, Malta, Grčka i Hrvatska zemlje sa najvećim brojem pretile djece (6).

S obzirom da oko 70% pretilih adolescenata ostanu pretili i kasnije u životu (1-3), očekuje se da će učestalost pretilosti kod odraslih i dalje rasti.

Što je pretilost i kako se određuje?

Osoba je pretila kada je količina adipoznog tkiva u njenom tijelu 20% viša u odnosu na optimalnu količinu.

Pretilost se definira kao suvišak, odnosno prisutnost prevelike količine tjelesne masti ili adipoznog tkiva u odnosu na nemasnu (ili mišićnu) tjelesnu masu. Može se reći da je osoba pretila kada je količina adipoznog tkiva u njenom tijelu 20% viša u odnosu na optimalnu količinu. Količina tjelesne masti ili adipozitet obuhvaća masno tkivo raspodijeljeno po tijelu te adipozne naslage.

Nekoliko je metoda kojima se može odrediti postotak tjelesne masti: tehnika podvodnog vaganja, bioelektrična impendanca, magnetska rezonanca..., no u kliničkoj praksi najčešće se koriste metode određivanja indeksa tjelesne mase, popularni BMI, te mjerenje opsega struka i debljine kožnog nabora.

Što je BMI?

BMI predstavlja omjer tjelesne mase /TM/ u kilogramima i kvadrata tjelesne visine/TV/ u metrima: BMI = TM(kg)/TV(m)^2 Tumačenje stupnja uhranjenosti uz pomoć BMI vrijednosti

Iako su ove metode manje precizne od gore spomenutih tehnika, posve su dovoljne kako bio se identificirao rizik. Ipak, dok se BMI čini prikladnima za utvrđivanje rizika kod većine odraslih (ovdje se moraju izuzeti osobe koje pate od određenih oblika bolesti, osobe sa velikom količinom mišićne mase te vrlo visoke osobe), kod djece se jednostavan omjer mase i kvadrata visine, tj. BMI, ne može primjenjivati zbog promjena u sastavu tijela tijekom rasta i razvoja.

Nadalje, stupanj razvoja se razlikuje među različitim dobnim i etničkim skupinama. Stoga se identifikacija pretilosti kod djece vrši pomoću krivulja, tzv. BMI-percentila, koje su prilagođene dobi i spolu djeteta. Slika1. Krivulje pomoću kojih se određuje stupanj uhranjenosti djece

BMI, opseg struka i komorbiditet

Ostala stanja koja se vežu uz visoke vrijednosti BMI uključuju razne bolesti.

Prema rezultatima studije objavljene u Journal of American Medical Assotiation, povećanjem BMI-vrijednosti, povećava se i rizik za razvoj određenih bolesti, u prvome redu dijabetesa, visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola, astme, artritisa te se općenito pogoršava zdravstveni status osobe (7) Prema izvješćima Svjetske zdravstvene organizacije, u svrhu očuvanja zdravlja, BMI-vrijednosti treba održavati u rasponu između 21 i 23. U istom izvješću navodi se da bi optimalan životni vijek, mogli imati nepušači, koji nemaju zdravstvenih poteškoća, sa indeksom tjelesne mase oko 20. (6)

Ostala stanja koja se vežu uz visoke vrijednosti BMI uključuju: inzulinsku rezistenciju, netoleranciju glukoze, hiperinzulinemiju, koronarne bolesti srca, anginu pectoris, moždani udar, bubrežne kamence, giht, apneju i određene vrste karcinoma, u prvom redu karcinom prostate, dojke, endometrija i kolona (8).

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(32)
4.4 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.