Zarazne bolesti koje se prenose hranom

Što je to?

Osobe zaražene mikroorganizmima iz hrane ne moraju imati nikakve simptome ili mogu razviti simptome od blagog crijevnog poremećaja do teške dehidracije (gubitka velike količine tekućine), krvavog proljeva i smrti. Stafilokokno trovanje hranom uzrokovano je enterotoksinima bakterije stafilokoka. Neki uzročnici uzrokuju zakašnjeli nastanak probavnih poteškoća (salmonele, šigele, Yersinia enterocolitica, Campylobacter, Escherichia coli, Vibrio parahemolyticus, Clostridium difficile).

Opis bolesti

Stafilokokno trovanje hranom se sporadično javlja u toplijem dijelu godine na izletima, u školskim kantinama i tijekom proslava ili okupljanja većeg broja ljudi. Hrana ostaje izvan hladnjaka duže vremensko razdoblje i rukovanje hranom često nije pravilno. Obično se dva do tri sata nakon obroka pojavljuju simptomi stafilokoknog trovanja hranom. Trovanje počinje povraćanjem i grčevima u trbuhu, a ponekad i proljevom. Drugi simptomi uključuju vrućicu i tresavicu, slabost i glavobolju. Druge bolesti koje se prenose hranom uključuju bakterijske uzročnike, botulizam i trovanje školjkašima.

Enterohemoragijska infekcija Escherichijom coli (E. coli)

E. coli je samo jedna od mnogih bakterija koja može uzrokovati proljev. Neškodljive vrste ove bakterije se normalno nalaze posvuda u prirodi, uključujući i probavni trakt ljudi i drugih kralježnjaka. E. coli je često uzročnik i probavnih i mokraćnih infekcija. Posebno opasan soj E. coli je enterohemoragijska ili skraćeno EHEC. Prvi soj ove bakterije otkriven je 1982. godine u SAD-u. Od tada se EHEC povezuju s epidemijama nakon konzumiranja nedovoljno pečenog mljevenog mesa, nepasteriziranog jabučnog soka ili jabukovače, salate, salame ili nepasteriziranog mlijeka. Neke epidemije su povezane sa zagađenom bunarskom vodom i neprikladno dezinficiranim bazenima. Ovaj soj E. coli stvara toksine (otrove) po strukturi i učinku slične toksinima šigele (uzročnik proljeva, tj. dizenterije). Ti toksini mogu uništiti sluznicu crijeva, uzrokovati anemiju, grčeve u želucu, krvave stolice i ozbiljne komplikacije nazvane hemolitičko-uremički sindrom (HUS). HUS u konačnici može dovesti do zatajenja bubrega. Djeca su posebno osjetljiva na ovu komplikaciju. Tako je npr. u Sjevernoj Americi HUS najčešći uzrok akutnog zatajenja bubrega u djece. Nosioci ove bakterije su goveda, ali i druge domaće i divlje životinje. Ptice također mogu biti nosioci ove bakterije. Vrućina uništava EHEC i njegove toksine.

Salmoneloza

Salmoneloza je infekcija koju uzrokuju bakterije Salmonellae. Infekcija salmonelom je sve češća u razvijenom svijetu. Ova bolest uzrokuje akutnu bol u trbuhu s iznenadnim nastupom glavobolje, vrućicom, proljevom, mučninom i ponekad povraćanjem. Ovi simptomi, zajedno s gubitkom apetita mogu potrajati nekoliko dana. Dehidracija (veliki gubitak tekućine), posebno kod djece, može biti teška. Salmonela je invazivan mikroorganizam koji se može iz crijeva proširiti krvlju do drugih organa. Kod nekih ljudi infekcija može postati kronična, bez nekakvih posebnih simptoma. Ti ljudi mogu biti izvor zaraze za okolinu. Većina ljudi će se uspješno oporaviti od salmoneloze, a nekolicina će dugo osjećati rijetke simptome kao što je artritis. Salmoneloza može biti vrlo ozbiljna, ponekad smrtonosna infekcija kod vrlo mladih, starih ili onih s oslabljenim obrambenim sistemom. Mnoge vrste Salmonella uzrokuju bolest i kod životinja i kod ljudi. Salmoneloza se može javiti u malim lokaliziranim epidemijama u općoj populaciji ili u velikim epidemijama u bolnicama, restoranima ili institucijama za djecu ili starije osobe.

Infekcije Campylobacterom

Kampilobakterioza je uzrokovana bakterijom - campylobacter (npr. Campylobacter jejuni, C. fetus). Simptomi ove infekcije su sljedeći: upala tankog crijeva, proljev, mučnina, povraćanje, umor i vrućica. Dok neke infekcije nemaju nikakve simptome druge mogu rezultirati artritisom i rijetko kod djece febrilnim konvulzijama ili meningitisom. Campylobacter uzrokuju 5-14% svih dijareja u svijetu. U industrijaliziranim zemljama, bolest je najčešća u djece mlađe od 2 godine. U razvijenim zemljama, najčešće obolijevaju starija djeca i mlađi ljudi. Najčešći izvor infekcije kod ljudi su goveda i perad, ali i štenad, mačići, ovce, glodavci te ptice koje također mogu biti spremišta bakterija. Većina ljudi obolijeva prilikom rukovanja sirovom peradi ili hraneći se sirovim ili nedovoljno kuhanim mesom peradi. Velike epidemije zbog kampilobaktera obično su povezana s konzumiranjem nepasteriziranog mlijeka ili kontaminirane vode. Životinje se također mogu zaraziti, a neki se ljudi zaraze u kontaktu sa zaraženom stolicom bolesnog psa ili mačke. Kod malog se broja ljudi s kampilobakterom može razviti Guillain-Barreov sindrom (GBS) ili akutna paraliza (motorička slabost u nogama koja se širi prema rukama). GBS se razvija dva do četiri tjedna nakon ove infekcije, a obično nakon što su nestali simptomi proljeva. Ljudi sa GB-sindromom pate od progresivne paralize udova koja traje nekoliko tjedana, a u težim slučajevima, može uzrokovati otežano disanje. GBS je hitno stanje koje zahtijeva konstantno praćenje i nadzor vitalnih funkcija.

Infekcija shigellom

Šigeloza, također nazvana bacilarnom dizenterijom, uzrokuje krvavi proljev, temperaturu, mučninu, povraćanje i grčeve. Četiri šigele uzrokuju bolest: Shigella dysenteriae, S. flexneri, S. boydi i S. sonnei. S. dysenteriae tip 1, kao i EHEC, stvara shiga-toksin koji može dovesti do hemolitičko-uremičkog sindroma, opasnog po život. Epidemije šigeloze često se javljaju u tropskim ili umjerenim klimatskim područjima, naročito u uvjetima velikih gužvi i slabe sanitacije kao što je to u izbjegličkim logorima, gdje je osobna higijena slaba. S. sonnei je najčešća vrsta šigele u razvijenim zemljama. Tamo gdje postoji epidemija jedini značajni nosioci su ljudi. Šigele se općenito prenose fekalno-oralnim putem. Kao i EHEC, infektivna doza kod ljudi može biti samo 10 mikroorganizama. Radnici koji rade u kuhinjama, a zaraženi su šigelom mogu uzrokovati epidemije u restoranima.

Tko obolijeva?

• obolijevaju svi ljudi koji su jeli zagađenu hranu (jaja, perad, govedinu, salate od jaja ili tune, mlijeko, jela s mesom, kolače;
• ljudi koji imaju kućne ljubimce.

Simptomi

• proljev (vodenast, a često i krvav u slučaju E. coli i šigele)
• vrućica (38-39 C)
• mučnina
• povraćanje
• bolovi i grčevi u trbuhu
• slabost (može i ne mora biti prisutna)
• glavobolja (može i ne mora biti prisutna)

Simptomi obično jenjavaju nakon 2-5 dana bez posljedica. Neke bolesti - AIDS, smanjena količina kiseline u želucu, prethodna operacija na želucu i upalna bolest crijeva - čine bolesnika sklonijim težem obliku bolesti.

Koje pretrage može učiniti moj liječnik?

Dijagnoza se postavlja izolacijom uzročnika iz stolice ili zagađene hrane.

Liječenje

Enterohemoralgična infekcija Escherichijom coli. Provodi se nadomjesna terapija. Nekoliko izvještaja govori o tome da nema koristi od antimikrobne kemoterapije. Korištenje kombiniranog antibiotika trimetoprima i sulfometoksazola može povećati učestalost hemolitičko-uremičkog sindroma (HUS). Ne preporučuju se antidijaroici (sredstva protiv proljeva) kao loperamid ili narkotici jer usporavaju izlučivanje bakterija. Preporučuje se intravenozna rehidracija izotoničnom fiziološkom otopinom.

Salmoneloza. Liječenje nekompliciranog gastroenteritisa prvenstveno je nadomjesno. U stvari, antibiotska terapija može produžiti bolest i uzrokovati kronično stanje. Mjere samoliječenja kako bi se izbjegao gubitak tekućine uključuju uzimanje otopina elektrolita na usta (oralna rehidracijska sol) radi nadomještanja tekućine izgubljene proljevom. Ljudi koji ne mogu primati tekućinu na usta zbog mučnine (posebno mala djeca) trebaju medicinsku skrb i nadoknadu tekućine intravenskim putem. Salmonela vrućica se u odraslih liječi antibioticima kao što su fluorokinoloni (npr. ciprofloksacinom). Kod djece se primjenjuje kombinacija trimetroprima sa sulfometoksazolom (12-14 dana).

Infekcije izazvane kampilobakterom. Infekcija se obično rješava sama po sebi, ali simptomi dobro reagiraju na antibiotsku terapiju azitromicinom, eritromicinom ili ciprofloksacinom. Mjere samoliječenja radi izbjegavanja dehidracije uključuju oralne otopine elektrolita kako bi se nadomjestila tekućina izgubljena proljevom.

Infekcije šigelom. Kod ove infekcije daju se antibiotici jer oni skraćuju trajanje bolesti i smanjuju stopu recidiva. Prirodni tok bolesti je 2-3 dana. Cilj liječenja je nadomjestak tekućine i elektrolita (soli i minerala) koja je izgubljena proljevom. Općenito se ne daju lijekovi protiv proljeva, kao npr. loperamid jer oni mogu produžiti infekciju. Mjere samoliječenja kako bi se izbjegla dehidracija uključuju uzimanje otopine elektrolita na usta radi nadomještanja tekućine izgubljene proljevom. Ljudi koji uzimaju diuretike (lijekove za izmokravanje) trebaju biti posebno pažljivi kod proljeva i ponekad po preporuci liječnika prekinuti ovu terapiju.

Prognoza

Kod većine infekcija, simptomi se popravljaju s nadomještanjem tekućine i elektrolita unutar tjedan dana.

Komplikacije

• sistemska infekcija
• dehidracija

Kada je potrebno zvati liječnika?

U slučaju da se proljev ponovo pojavi i traje više od tjedan dana ili u stolici ima krvi treba otići liječniku. Dojenčad i mala djeca dehidriraju brže nego odrasli pa treba konzultirati liječnika.

Prevencija

• Prije pripremanja hrane pažljivo operite ruke.
• Dobro kuhajte govedinu i prerađevine od goveđeg mesa, posebno hamburger.
• Dobro kuhajte perad i jaja.
• Temeljito perite voće i povrće, posebno ono koje nećete kuhati.
• Nemojte piti nepasterizirano mlijeko, sokove i higijenski sumnjivu površinsku vodu.
• Izbjegavajte kontakt sa zaraženim domaćim i divljim životinjama, uključujući perad, svinje, goveda i kućne ljubimce kao što su kornjače, pse i mačke.
• Perite ruke, suđe i kuhinjske površine vrućom vodom i sapunom nakon dodira sa sirovim mesom ili peradi.
• Operite ruke pažljivo nakon mijenjanja dječjih pelena ili čišćenja izmeta životinja.