Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Kvalitetno organizirana prehrana nije jednako dostupna u područnim školama kao u matičnim školama.
Iako postoji pozitivan trend u primjeni prehrambenih preporuka Nacionalnih smjernica u školama, većina škola još uvijek ne doseže preporučene norme za sve skupine hrane.
Najmanje škola s kuhinjom je u Dalmaciji, odnosno u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji.
Neke škole i osnivači su vrlo angažirani, dok druge imaju ozbiljne infrastrukturne nedostatke.
Iako su sokovi i dalje značajno zastupljeni u školskoj prehrani, njih nudi oko 65% škola što nije u skladu sa smjernicama, primjetno je smanjenje dodavanja šećera u napitke, češće posluživanje nezaslađenih napitaka te povećanje ponude voća i povrća.
22% škola svakodnevno nudi voće, a 23% povrće.
Na školskim tanjurima u prosjeku ostaje oko 15% pripremljene hrane, najčešće povrće, variva i ribe.
U najvećem udjelu škola za izradu jelovnika zaduženi su školski kuhari koji to čine samostalno ili u suradnji s drugim školskim djelatnicima.