Održan kongres NeuroAdria 2025

Organizatori kongresa su Klinički bolnički centar Split, Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu i udruga CroMSIC, u suradnji studenata i stručnjaka neurologije.

Okupljene su na otvorenju pozdravili prof. dr. sc. Katarina Vukojević, prodekanica za znanost, poslijediplomske studije i međunarodnu suradnju, doc. dr. sc. Krešimir Čaljkušić, predstojnik Klinike za neurologiju KBC Split, te u ime ravnatelja KBC Split i ministrice zdravstva doc. dr. sc. Mirela Pavičić Ivelja, pomoćnica ravnatelja KBC Split za kvalitetu.

Tijekom dva dana, kongres je okupio brojne studente i liječnike kroz niz stručnih predavanja, interaktivnih radionica, poster prezentacija i panel rasprava. Glavni cilj bio je studentima i mladim liječnicima omogućiti da prodube znanje, razviju praktične vještine i aktivno sudjeluju u znanstvenom dijalogu o glavoboljama i migrenama.

"Prva i najveća zabluda jest da je migrena samo glavobolja. Nije. Ona je puno više i puno gore, ogroman teret za svakodnevni život", istaknula je doc. dr. sc. Vana Košta, neurologinja i pokretačica projekta Migrena i ja, iz kojeg je i proizašla ideja za NeuroAdriu. "Ljudi s migrenom pate ne samo zbog boli, nego i zbog nedostatka podrške. Danas imamo mnogo učinkovitih terapija, a edukacija o njima mora krenuti već na fakultetu", dodala je. Projekt "Migrena i ja" započeo je prije tri godine, kada je skupina studenata medicine uz potporu doc. dr. sc. Košte odlučila približiti ovu temu široj javnosti. "Sve je krenulo kad nas je profesorica pitala tko želi održati predavanje o migreni. Bilo nas je samo petero i rekla je: ‘E sad znam da ste spremni za projekt!’ Od tada radimo kontinuirano od predavanja u Gradskoj knjižnici Marka Marulića do javnozdravstvenih akcija na Rivi", prisjetila se Lara Topić, studentica pete godine medicine i članica Organizacijskog odbora.

Uz edukacije i javne akcije, studenti su pokrenuli i mail-adresu migrenaija@gmail.com, putem koje građani mogu postavljati pitanja. Na mailu dežuraju studenti, a odgovore na sva pitanja daju liječnici, studenti ih samo pretipkaju i šalju građanima natrag.

Na panel raspravi "Migrena i ja" otvoreno se razgovaralo o izazovima u edukaciji budućih liječnika i o pristupu pacijentima s glavoboljom. Doc. dr. sc. Čaljkušić naglasio je kako bi edukacija o glavoboljama trebala započeti već na fakultetu, kroz produžene turnuse i vraćanje pripravničkog staža, dok je univ. mag. med. Zlatko Hucika iz Opće bolnice Zabok podsjetio da su glavobolje svakodnevna pojava u hitnim službama i da je zato važno da ih svaki liječnik zna prepoznati i adekvatno tretirati.

Poseban dio rasprave bio je posvećen ulozi liječnika obiteljske medicine u dijagnostici i pripremi pacijenata za neurološki pregled. Dr. med. spec. Maja Majdak iz KB Dubrava istaknula je važnost sustavne pripreme pacijenata i bolje komunikacije između liječnika primarne i bolničke razine. "Bilo bi korisno da liječnici obiteljske medicine vode svojevrsni ‘kalendar glavobolja’, koliko često pacijent ima glavobolje, koliko traju i koje su im karakteristike. Uz to, idealno bi bilo da pacijenti prije dolaska neurologu već imaju učinjene osnovne laboratorijske pretrage poput krvne slike, funkcije bubrega i jetre, hormona štitnjače i TSH, te pregled oftalmologa".

Dodala je kako, ovisno o simptomima, ponekad može biti potreban i rendgenski snimak vratne kralježnice, čime se neurologu uvelike olakšava i ubrzava postavljanje dijagnoze. "Ako je glavobolja jednostavna i nekomplicirana, pacijent se može javiti u opću neurološku ambulantu, no kod težih i učestalih glavobolja, ili kod osoba koje često posežu za analgeticima, potrebno je uputiti ih u specijaliziranu ambulantu za glavobolje" istaknula je i naglasila važnost pravilnog korištenja lijekova protiv bolova. "Obični analgetici mogu biti učinkoviti ako se uzimaju povremeno, ali u velikim količinama imaju paradoksalan učinak, mogu sami izazvati glavobolju. Ako netko primijeti da analgetike uzima više od osam dana mjesečno, to je znak da se treba javiti svom liječniku obiteljske medicine".

Govoreći o suvremenim terapijama, dr. Majdak posebno je istaknula važnost CGRP blokatora, lijekova koji su revolucionarno promijenili pristup liječenju migrene. "To su sigurni i visoko učinkoviti lijekovi s minimalnim nuspojavama. U KB Dubrava imamo više od 600 pacijenata koji ih koriste, a tek su dvoje odustali zbog mogućih nuspojava. Danas zaista možemo pomoći većini oboljelih, ključno je samo da su migrene pravilno dijagnosticirane". Zaključila je kako je upravo edukacija temelj boljeg liječenja. "Nedostaje nam vremena, ali moramo se bolje organizirati i međusobno surađivati i liječnici obiteljske medicine i bolnički kliničari i farmaceuti. Ovakvi skupovi poput NeuroAdrie sjajna su prilika da svi učimo jedni od drugih".

Sudionici su se složili da uz medikamentno liječenje važnu ulogu imaju i dodatne terapije poput akupunkture i neurofeedbacka, koje mogu značajno ublažiti simptome migrene i poboljšati kvalitetu života pacijenata. "U našoj bolnici imamo pet neurologa koji rade akupunkturu i neurofeedback, i rezultati su vrlo dobri", kazala je dr. sc. Anka Aleksić-Shihabi iz Opće bolnice Šibenik. Dodala je kako manji broj pacijenata i dobra organizacija omogućuju da se tim terapijama pristupa redovito i sustavno:. "Mi smo mala bolnica i imamo vremena posvetiti se svakom pacijentu. Ako se akupunktura provodi redovito, učinci su vidljivi i vrlo dobri. Neurofeedback također primjenjujemo već desetak godina i pokazao se iznimno uspješnim kod kroničnih glavobolja i migrena".