Astma

Kada i kako napraviti spirometriju

Objavljeno 26.12.2019.
Irena Perić, dr. med., specijalist pulmolog
Spirometrija je jednostavna i bezbolna dijagnostička metoda. Ona je osnovni test u procjeni funkcije pluća. Spirometrija ne traje dugo, bezbolna je i ekonomski prihvatljiva, ali traži potpunu suradnju pacijenta i tehničara koji sudjeluje u izvođenju testa, budući da rezultat ovisi o kvaliteti napravljene pretrage.
Kada i kako napraviti spirometriju

Kada napraviti spirometriju

Spirometrija je osnovni test u procjeni funkcije pluća. Nezaobilazan je u dijagnostici i praćenju bolesti dišnih putova, ali i niza drugih bolesti. Daje nam uvid u mogućnost postojanja opstruktivnih i/ili restriktivnih smetnje ventilacije. 

Indikacije za spirometriju su dijagnostika i praćenje bolesnika sa sljedećim stanjima: 

A. opstruktivnim smetnjama ventilacije

  • astma
  • kronični bronhitis
  • preklapanje astme i KOPB-a (ACOS)

B. restriktivnim smetnjama ventilacije

  • emfizem pluća
  • stanje nakon resekcije pluća (pulmektomija, lobektomija, segmentektomija i sl.)
  • zastojne promjene
  • fibroza pluća i druge intersticijske bolesti
  • neuromuskularne bolesti sa smetnjama ventilacije

C. opstruktivno-restriktivne smetnje ventilacije

  • kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB)
  • druge bolesti s posljedičnim ventilacijskim smetnjama

D. dijagnostika zaduhe

  • kardiopulmonalni bolesnici
  • sistemske bolesti s respiratornim tegobama
  • neuromuskularne bolesti s respiratornim tegobama

E. procjena tjelesnog oštećenja i invaliditeta pri vještačenju plućnih oštećenja

F. procjena funkcionalnog respiratornog stanja sportaša

Kada je dijagnoza postavljenja i terapija ordinirana, uz trajno kliničko praćenje bolesnika, svaka kontrola mora biti popraćena spirometrijom, i to kod KOPB-a, astme, emfizema te bolesti s restriktivnim smetnjama ventilacije.

Kako napraviti spirometriju

Prilikom naručivanja pacijenta na spirometriju liječnik ga treba uputiti da dođe na pretragu u udobnoj odjeći koja ga neće stezati. Poželjno je ne jesti 2 sata prije pretrage, ne izvoditi teške treninge 30 minuta prije, a konzumacija alkohola zabranjena je dva do četiri sata prije testiranja. Pušenje je zabranjeno 30 minuta prije, iako bi bilo poželjno ne pušiti 24 sata prije pretrage.

Prije izvođenja spirometrije bilo bi dobro da pacijent pričeka u čekaonici 10-15 minuta i za to vrijeme mirno diše.

Liječnik će upozoriti pacijente da ne smiju uzimati terapiju prije testiranja i to:

  • kratkodjelujuće bronhodilatatore 6-8 sati prije testiranja
  • dugodjelujuće bronhodilatatore 12 sati prije testiranja
  • tiotropij, indakaterol, glikopironij i teofilin 24 sata prije testiranja

Spora spirometrija

Kako je spirometrija metoda mjerenja za koju je jako važna suradnja pacijenta, potrebno je napraviti procjenu ponovljivosti mjerenja.

Pacijent mirno sjedi u uspravnom položaju glave uspravne ili lagano nagnute prema naprijed. Ako pacijent ima zubnu protezu, pretraga se radi s protezom. Pirsing se prije pretrage mora skinuti. Nakon što se stavi štipaljka na donji dio nosa pacijent lagano zagrize i stisne usnik. Jezik mora biti ispod usnika. Poželjno je koristiti usnik s baktericidnim filterom. 

Spora spirometrija, kojom se mjere volumeni u odnosu na vremensku krivulju izvodi se tako da pacijent sjedi u uspravnom položaju, lagano zagrize usnik, a na nosu je štipaljka. Lagano mirno diše do ujednačenog disanja. Kada se postigne ujednačeno disanje, pacijent mora sporo izdahnuti do ekspiracijskog rezervnog volumena (ERV).

Prema smjernicama ATS-a (American Thoracic Society) smatra se da će se očekivani izdah postići za 6 sekunda u odrasloj populaciji, a za 3 sekunde kod djece. Nakon toga slijedi spori maksimalni udah do inspiracijskog rezervnog volumena (IRV). Pri maksimalnom udahu (IC-manevar) mjeri se inspiracijski vitalni kapacitet (VC IN). Nakon toga pacijent maksimalno izdahne te se mjeri vitalni kapacitet u ekspiriju (VC EX). 

Kako je spirometrija metoda mjerenja za koju je jako važna suradnja pacijenta, potrebno je napraviti procjenu ponovljivosti mjerenja. Prema smjernicama ATS/ERS (European Respiratory Society) kvaliteta i ponovljivost pretrage i kvaliteta suradnje pacijenta postiže se ponavljanjem pretrage najmanje tri puta. Mjerenja se ne smiju između sebe razlikovati za više od 5 % da bi se prihvatila kao pouzdani rezultati.

Forsirana spirometrija

Forsirana spirometrija je redovno primjenjivana metoda mjerenja plućne funkcije. Rezultat mjerenja se prikazuje kao krivulja protok-volumen i volumeni u jedinici vremena. Zbog toga je uobičajen naziv ove dijagnostičke metode: krivulja protok-volumen. Izvodi se na način da pacijent mirno diše do ujednačenog normalnog disanja. Nakon postizavanja mirnog disanja pacijent, uz praćenje tehničara, na zahtjev maksimalno izdahne do ERV-manevra i nakon toga odmah udahne maksimalno duboko (VC IN) i odmah nakon toga bez prekida izdiše do kraja (FEV1) i što duže (FVC). Nakon toga par puta normalno diše. 

Uz ponavljanje pretrage najmanje tri puta, prema smjernicama ATS/ERS, rezultati dvaju najboljih postignutih mjerenja mogu se razlikovati za FEV1 i FVC za <150 mL (ili <5 %). Za FVC <1 L vrijedi razlika za <100 mL.

Maksimalna voljna ventilacija (MVV)

Maksimalna voljna ventilacija (MVV) je maksimalni volumen zraka koji pacijent može udahnuti u vremenskom periodu od najčešće 12 sekundi koji je prethodno definiran. Pri izvođenju testa prikazuje se na zaslonu kao krivulja disanja u jedinici vremena. Kao i kod dosadašnjih testiranja, uz uspravan sjedeći položaj i štipaljku na nosu, pacijent usnik lagano zagrize i obuhvati usnama uz opušten stav i normalno disanje.

Nakon što je dosegnuta predviđena linija, pacijenta se uputi da maksimalno duboko udahne pa izdahne što je prije moguće. Kroz 12 sekundi maksimalno ventilira, brzi udah te izdah te nakon 12 sekundi nastavlja s normalnim disanjem. U slučaju hiperventilacije pojavi se rezultat nakon 6 sekundi mjerenja (MVV6). 

Smatra se da je izvođenje spirometrije prihvatljivo kada je:

  • EV (back extrapolation volume) <0,15 sekundi
  • Forsirano vrijeme ekspiracije (FET) >6 sekundi
  • Kraj izdisaja računa se kada nema promjene volumena za više od 25 mL u posljednjoj sekundi - plato koji se detektira.

Test bronhodilatacije

Smatra se da je bronhodilatacijski test pozitivan ako je razlika rezultata FVC, i/ili FEV1 veća od 12 % ili ako je postignu porast protoka za više od 200 mL.

Test bronhodilatacije ili farmakodinamički test bronhodilatacije radi se na način da nakon uobičajene spirometrije bolesnik udiše bronhodilatator brzog djelovanja. Najčešće se koristi beta-2-agonist (salbutamol) ili inhibitor muskarinskih receptora (ipratropij). 

Radi se na način da odrasla osoba udahne četiri potiska (400 mcg) salbutamola, a djeca dva potiska (200 mcg), i to svaki udah u razmaku od 30 sekunda. Nakon što se pričeka 20 minuta da se postigne bronhodilatacija ponavlja se spirometrija. Rezultat testa se interpretira na temelju postignute razlike između prvog i drugog testiranja. Smatra se da je bronhodilatacijski test pozitivan ako je razlika rezultata FVC, i/ili FEV1 veća od 12 % ili ako je postignu porast protoka za više od 200 mL.

Samo kada se nakon uzimanja bronhodilatatora vrijednosti FEV1 i FVC potpuno dovedu u normalnu vrijednost tj. porastu iznad 80 % i Tiffneau poraste iznad 70 % smatra se da test bronhodilatacije govori u prilog dijagnozi astme.

Interpretacija rezultata spirometrije

Spirometrija pomaže u dijagnostici i praćenju bolesnika i učinka terapije kod niza bolesti čije posljedice dovode do ventilacijski poremećaja, a manifestiraju se klinički zaduhom, kašljem i ograničavanjem fizičkih aktivnosti.

Rezultati dobiveni spirometrijom uspoređuju se s očekivanim (referentnim) vrijednostima koje ovise o spolu, dobi, visini i težini testirane osobe. Zbog toga se navedeni podaci obavezno upisuju za svakog pacijenta kojem se radi spirometrija. Dobivene vrijednosti izražavaju se kao postotak normalne vrijednosti. Najčešće koristimo smjernice ERS-a i ATS-a u interpretaciji nalaza. 

Normalne vrijednosti parametara ventilacije su: 

  • vitalni kapacitet (VC) ili forsirani vitalni kapacitet (FVC) iznad 80 %
  • forsirani ekspiracijski volumen u prvoj sekundi (FEV1) iznad 70-80 %
  • Tiffenauov indeks (FEV1/FVC max x100) 70-75 %
  • vršni protok izdaha (PEF) kod kojeg je smanjenje za >40 % patološki nalaz
  • MEF 75 %, MEF 50 %, MEF 25 % gdje promjene ukazuju na oštećenje malih dišnih putova. Ovaj dio spirometrijskog nalaza ne ovisi o volji i suradnji pacijenta

Kao zaključak treba napomenuti da je spirometrija jednostavna i ekonomski nezahtjevna pretraga. Liječniku pomaže u dijagnostici i praćenju bolesnika i učinka terapije kod niza bolesti čije posljedice dovode do ventilacijski poremećaja, a manifestiraju se klinički zaduhom, kašljem i ograničavanjem fizičkih aktivnosti.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(5)
4.0 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.